Magazin
PREKRAJANJE GRANICA

Kosovo pred novim izborima
Objavljeno 6. listopada, 2018.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događaje na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je u povodu gubitka parlamentarne većine i razgovora Vučić - Thaci o prekrajanju granica, o navodnom razgraničenju između Srba i Albanaca i razmjeni teritorija pripremio analizu aktualne političke situacije na Kosovu i proveo istraživanje javnog mnijenja. Iz opsežne analize "Kosovo 2018: Kosovo pred novim izborima?" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.


Aktualna vlada Kosova formirana je rujna 2017. i čine je koalicija PAN okupljena oko Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija, Nisma Fatmira Limaja i Alijansa za novo Kosovo (AKR) Behgjeta Pacollija uz podršku Srpske liste i zastupnika drugih manjinskih zajednica na Kosovu. Vlada Kosova, koju vodi premijer Ramush Haradinaj, formirana je uz podršku zastupnika Srpske liste i neposrednom naredbom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS) srpskim zastupnicima u Skupštini Kosova da glasaju za Haradinajevu vladu. Vlada Kosova ubrzo je izgubila parlamentarnu većinu, a bez srpskih poslanika u kosovskom parlamentu u rujnu 2018. nije mogla biti donesena ni odluka o izboru kosovske delegacija za dijalog sa službenim Beogradom. Čak je početkom rujna bio moguć scenarij da Vučić naredi srpskim zastupnicima da glasaju za izbor delegacije Kosova koja će voditi dijalog upravo s njim u Bruxellesu. Ipak, to se nije dogodilo. Analitičari upozoravaju na opasnu direktnu vezu Aleksandar Vučić - Hashim Thaci (PDK), uz podršku albanskog premijera Edija Rame (PS), koji, prema ocjenama analitičara, čine okosnicu političkog kriminala u tom dijelu regije.

NITKO NIJE ZADOVOLJAN

S aktualnom vladom je na Kosovu dodatno produbljena kriza i povećano nezadovoljstvo građana. Prema ocjeni Transparency Internationala za 2017., Kosovo je uvršteno na 85. mjesto po stupnju korupcije od ukupno 180 zemalja koje su bile predmet istraživanja i u grupi je zajedno s Argentinom, Beninom, Kuvajtom, Salomonskim Otocima i Svazijem (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2017). Izvještaj organizacije Reporters Without Borders (Reporteri bez granica) pokazuje da se Kosovo po slobodi medija nalazi u grupi djelomično slobodnih zemalja i zauzima 78. mjesto od 180 zemalja. Srbija je na 76. mjestu, Bosna i Hercegovina na 62. mjestu, Hrvatska na 69., Albanija 75., Crna Gora na 103., a Makedonija na 109. mjestu (Podatak: Reporters Without Borders).
Aleksandar Vučić i Hashim Thaci pokrenuli su inicijativu o korekciji, odnosno prekrajanju granica i razgraničenju između Srba i Albanaca, što znači izmjenu arhitekture postojećih granica. Razgraničenje bi se provelo razmjenom teritorija i preseljenjem stanovništva tako da sjever Kosova pripadne Srbiji, i u tom slučaju više ne bi bilo potrebno formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO), a veći dio Preševske doline (Preševo, Medvedja i Bujanovac) pripao bi Kosovu, kojem je i pripadao sve do 1956. i koji na Kosovu nazivaju Istočno Kosovo. Postizanjem takvog sporazuma, prema njihovu mišljenju, problem Srba i Albanaca bio bi zauvijek riješen. Analitičari upozoravaju kako time problem ne da ne bi bio riješen, nego bi prouzročio nove probleme, konflikte, stradanja, tragedije i najmanje dva milijuna novih izbjeglica. Dio tog projekta je i premijer Albanije Edi Rama, okružen svojim savjetnicima, koji dolaze s Kosova i koji su imali odlične veze s Miloševićevim režimom 90-ih godina prošlog stoljeća. Kosovska opozicija, prije svega Pokret Samoopredjeljenje (LV) i Demokratski savez Kosova (LDK), odlučno se suprotstavila toj inicijativi i traži od predsjednika Thaçija da odustane od te političke avanture, čiju bi visoku cijenu moglo platiti Kosovo. LV je odlučio organizirati masovne prosvjede protiv pogubne politike sadašnjih vlasti i predsjednika Hashima Thaçija 29. rujna 2018.
Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije vođeni su za granice i usprkos tim ratovima granice nisu pomaknute i promijenjene. Stvarni problemi ne bi bili riješeni na takav način. Upravo se EU temelji na različitostima i mnoge države članice EU-a su multietničke, multikulturne i multikonfesionalne i zbog toga je inicijativa Vučić-Thaçi anticivilizacijska i antieuropska. Inicijativa Vučić-Thaci zadire u temelje EU-a i SAD-a, koje su multietničke zajednice, i usmjerena je protiv koncepta društava kao što su EU i SAD. Iza navedene inicijative skrivaju se Vučićeve namjere da propali velikodržavni projekt Slobodana Miloševića spasi koliko je to moguće. Upravo Vučić i Ivica Dačić (SPS) simboliziraju Miloševićevu propalu politiku iz 90-ih godina, a to bi značilo da bi oduzimanje (gubitak) dijelova teritorija Kosova bilo kompenzirano pripajanjem dijelova teritorija Bosne i Hercegovine, koji se zove entitet Republika Srpska. Od tog projekta nisu izuzeti ni pojedini dijelovi Crne Gore, čak ni Hrvatske. Prosrpske stranke u Crnoj Gori, članice opozicijskog Demokratskog fronta (DF), zajedno sa Srpskim nacionalnim savjetom, već stvaraju takvu atmosferu i pokrenule su akciju prikupljanja potpisa za peticiju za poništenje odluke kojom je Crna Gora priznala Republiku Kosovo.
ZAUSTAVLJENO PRIZNANJE

Kosovo se već niz godina ne može pohvaliti napretkom u priznavanju te najmlađe europske države. Iako su se međunarodne okolnosti promijenile, nakon priznavanja Kosova glavna je odgovornost na kosovskim vlastima, koje se nisu ozbiljno prihvatile tog teškog i zahtjevnog zadatka. Thaçi je još dok je bio premijer, a i poslije, kada je postao predsjednik Kosova, smatrao da će nova međunarodna priznanja doći sama po sebi. Srbija se aktivno angažirala da se zaustavi priznavanje Kosova, čak je izjavljivala da su pojedine države povukle međusobno priznanje Kosova. Prema međunarodnom pravu, ne postoji koncept povlačenja međunarodnog priznanja. Dakle, nije moguće povući međunarodno priznanje neke države, i to režim u Beogradu zna, međutim, time obmanjuje srbijansku, kosovsku, ali i međunarodnu javnost.
Analitičari smatraju da je priznavanje Kosova zaustavljeno upravo zbog aktivnosti predsjednika Thacija, jer je svojom politikom i inicijativama stvorio dodatnu neizvjesnost pa su druge zemlje u očekivanju što će se dogoditi na Kosovu i s njim da bi mogle donositi odluke u vezi s Kosovom, pa i odluke o međunarodnom priznanju Kosova.
Iako na Kosovu postoji nacionalno pravosuđe, postoji i međunarodna misija EU-a nazvana Eulex, koja ima zadatak uspostaviti vladavinu prava na Kosovu. To je ujedno i najveća misija EU-a, koja je doživjela potpuni fijasko. Osim Međunarodnog tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) sa sjedištem u Haagu, koji je u fazi zatvaranja, formiran je i Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo za ratne zločine (KSC-SPO), koji još uvijek ne djeluju u punom kapacitetu. Njegovo puno funkcioniranje stalno se odgađa. Razlog je u tome što Hashim Thaci s dijelom svojih suradnika pokušava ovakvim i sličnim inicijativama spasiti sebe od neizbježnog sudskog procesuiranja, jer je upravo taj sud osnovan zbog njega i njemu nekada bliskih suradnika.
Priredio; Darko JERKOVIĆ
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana