Osijek
UZ SVJETSKI DAN STANOVANJA

Jedni uz pomoć EU-a uređuju svoje zgrade, drugi se svađaju
Objavljeno 3. listopada, 2018.
Etažiranje i izbor predstavnika suvlasnika veliki su problemi

Najveći su problemi suvlasnika osječkih stambenih zgrada trenutačno vezani uz iskorištavanje EU sredstava za energetsku obnovu, potom uz etažiranje te uz izbor predstavnika suvlasnika zajedničke nekretnine.


Analiza je to Zavoda za stanovanje d.o.o. u povodu obilježavanja Svjetskog dana stanovanja kod kojega se pod upravljanjem nalazi najveći broj višestambenih zgrada u Osijeku, njih 1598 (80 %) s 20.977 jedinica.
"Treba ulagati u višestambene zgrade korištenjem EU sredstava. To će omogućiti bolje uvjete života suvlasnika zgrade, smanjiti potrošnju energije te povećati vrijednost nekretnine, kvalitetu života te sigurnost suvlasnika i okoline. Iako se suvlasnike stambenih zgrada kontinuirano informira o mogućnostima za sufinanciranu energetsku obnovu, samo se mali broj njih uspijeva organizirati i iskoristiti ponuđena im sredstava. No, ipak valja pohvaliti kako su suvlasnici dvadesetak zgrada pod upravom Zavoda uspjeli pokrenuti, a neki i dovršiti proceduru sufinancirane obnove", kaže direktor Zavoda za stanovanje, Bojan Bodražić. Dodaje kako su brojni suvlasnici stambenih zgrada u Osijeku uložili u svoje stambene zgrade i mimo EU fondova.
"Gotovo trećina zgrada, njih petstotinjak, već je pod kreditima za obnovu pročelja i krovova. Svakako je dobra vijest i da su suvlasnici sami prepoznali potrebu za obnovom svojih zgrada koje su u njihovu vlasništvu preko kreditnih linija koje im je osigurao Zavod kao većinski upravitelj na području grada Osijeka", kaže Bodražić.
Dodaje i kako je, dok jedan dio suvlasnika muči ova relativno nova problematika u sektoru stanovanja, velik broj i onih koji se još uvijek muče s etažiranjem.
"Velik je dio etažnog vlasništva na području grada Osijeka još neupisan u zemljišnoj knjizi, odnosno još uvijek je veliki broj neetažiranih zgrada. Na temelju ranijih upisa u knjigu položenih ugovora moguće je i dalje postojeći stan prodati, nasljeđivati, zalagati, odnosno provoditi sve radnje za pravni promet nekretnina. No, bez obzira na to, potrebno je nastaviti postupke povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige (upis katastarske čestice, upis promjena izgrađenosti, upis posebnih dijelova, upis prava vlasništva na posebnim dijelovima)", kaže Bodražić.
Bodražić napominje i kako je jedan od ključnih čimbenika za rješavanje svih problema u stambenim zgradama dobar odnos suvlasnika s izabranim predstavnikom suvlasnika. No taj je odnos, nažalost, u mnogim zgradama narušen.
"Predstavnik suvlasnika danas bi trebala biti osoba koja posjeduje stručna znanja i vještine u pogledu stanovanja te raditi na dobrobit suvlasnika i slijediti odluke većine suvlasnika u ovisnosti o vrsti radova i potreba same zgrade. Svakako bi pri tome predstavnici suvlasnika trebali u pogledu navedenih poslova slijediti upute stručnih službi Zavoda koji su u tom smjeru i educirani, a u konačnici upravitelj i za tu vrstu poslova, odnosno edukacije, prima i naknadu", kažu u Zavodu.
Ivana Solar
Zgrade sustavno uništava - voda
Lanjska analiza osječkog stambenog fonda u povodu Svjetskog dana stanovanje upozorila je na to kako i danas postoji određeni broj višestambenih zgrada u Osijeku koje prokišnjavaju ili se u njima pojavljuje vlaga. Prema procjenama direktora Zavoda za stanovanje, na području grada Osijeka višestambene zgrade mogu se podijeliti u tri kategorije prema starosti: na one građane 70-ih i 80-ih godina, na one starije od 100 godina te na novogradnju. Ovisno o kategoriji u kojoj se nalaze, razlikuje se i problematika s kojom se susreću njihovi suvlasnici. “Zgrade koje su građene 70-ih i 80-ih godina poput Sjenjaka, Vij. Vladimira Nazora ili Vij. Gorana Zobundžije imaju problem s krovnim konstrukcijama - mahom su to ravni krovovi kojima propušta hidroizolacija. Također, i problem stanova u novogradnji najčešće se odnosi na propusnost hidroizlacije. U najgorem su stanju trenutnačno zgrade starije od 100 godina, kojih je najviše duž Vukovarske i Strossmayerove te u Donjem gradu. “Tu govorimo o lošim krovnim konstrukcijama i pročeljima, pa čak i o lošoj statici”, objašnjavaju u Zavodu.
Možda ste propustili...