Drastično spuštanje temperature za više od 10 Celzijevih stupnjeva u samo jednom danu dobro je došlo svima kojima je bablje ljeto s oko 30 Celzijevih stupnjeva danju donosilo zdravstvene probleme. No, promjena tlaka zraka i temperature ne donosi ništa dobro kroničarima, a prema savjetima liječnika obiteljske medicine, najviše se trebaju čuvati kardiološki i neurološki bolesnici.

Pitali smo stoga stručnjake iz tih područja je li moguće sačuvati zdravlje i onda kad na vrijeme ne možemo utjecati i skloniti se od naglih temperaturnih skokova.
- Načelno, sve atmosferske promjene djeluju na živa bića, odnosno sve promjene koje se naglo spuštaju i dižu, a što je slučaj s tlakom zraka, mogu izazvati određene reakcije, jer naše stanice u tijelu reagiraju kao senzori pa ljudi koji su osjetljivi na takve promjene mogu biti razdražljivi i umorni, a osobe koje boluju mogu biti naročito sklone reakciji i zdravlje im se može jako pogoršati. Pritom mislim na porast krvnog tlaka, aritmiju srca i druge komplikacije - kaže kardiolog, mr. sc. dr. med. Đuro Druško. Kardiološkim bolesnicima u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja savjetuje da prilagode dozu lijeka, no naglašava da neke osobe mogu osjećati smetnje i dan-dva prije promjene atmosferskog tlaka. Upozorava da su ne samo kardiološki nego i neurološki bolesnici skloniji osjetiti drastične promjene, no isto tako je mišljenja da nitko ne treba živjeti u vakuumu te da je potrebno samo racionalno reagirati.
- Hladnoća dovodi do određenog stresa, no pri nižim temperaturama ljudi se mogu prilagoditi odjećom i pripremiti se. U svakom slučaju, ne treba paničariti, nego prepoznati važne elemente i biti racionalan u procjeni smetnji – poručuje dr. Druško, naglašavajući da mlađe osobe mogu osjetiti čak više smetnje nego starije osobe. Preporučuje zdrav život i pozitivan pristup, ma kakve meteorološke promjene bile.
Utječe li promjena vremena na bolesnike vječna je tema, kaže prof. dr. sc. Dragutin Kadoić, specijalist neurolog iz Centra zdravlja Kadoić, dodajući da su određena istraživanja pokazala da vrijeme itekako ima utjecaj na zdravlje. Iskustveno se, kaže, zna da kronični bolesnici teže podnose nagle promjene vremena, odnosno tri parametra, a to je temperatura, tlak i vlažnost zraka koji mogu imati veze s pogoršanjem nečijeg zdravlja. Stoga naglašava da je najvažnije redovito uzimati lijekove i kontrolirati vrijednosti krvnoga tlaka.
- Ako su hipertoničari, trebaju izbjegavati boravak u ekstremnim uvjetima, odnosno na jakoj hladnoći. Nažalost, ne postoji metoda kojom se može spriječiti da dođe do moždanog udara. Ta je bolest posljedica faktora rizika koji traje godinama, poput visokog krvnog tlaka, pušenja, dijabetesa... Mogućnost pogoršanja stanja povećava se u ekstremnim uvjetima, to je točno – kaže dr. Kadoić, dodajući da zacijelo neće doći do pogoršanja broja moždanih udara ako je temperatura zraka niža za deset stupnjeva, odnosno pri velikoj vlažnosti zraka. Riječ je, kaže, o složenom pitanju koje se istražuje desetljećima, no jasne korelacije pogoršanja stanja pri promjeni vremena nema. Stoga savjetuje da je važno zdravo živjeti i izbjegavati štetne navike kako ne bi došlo do pogoršanja zdravlja i to u bilo koje doba godine.