Svjetski dan srca obilježava se od 2000. g. radi informiranja ljudi diljem svijeta o kardiovaskularnim bolestima koje su vodeći svjetski uzroci smrti. Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna svake godine.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok umiranja i obolijevanja u svijetu. Više od 17,3 milijuna ljudi umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti svake godine. Ishemična bolest srca (srčani udar) izaziva 7,3 milijuna, a cerebrovaskularna bolest (moždani udar) 6,2 milijuna smrti godišnje. Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca (srčani udar) i cerebrovaskularna bolest (moždani udar). Kontrolirajući rizične čimbenike kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje i krvni tlak, možemo smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Veoma je važno da se većina rizičnih čimbenika za nastanak tih bolesti može kontrolirati. Jedan od rizičnih čimbenika jest nedovoljna tjelesna aktivnost. Već 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može spriječiti srčani ili moždani udar. Pokušajte uvrstiti tjelesnu aktivnost u svakodnevni život; primjerice penjite se stubama umjesto da koristite lift, siđite s autobusa nekoliko stanica ranije i propješačite ostatak puta. Tjelesna aktivnost odličan je način i za smanjivanje stresa te za kontrolu tjelesne težine, što su također rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Pušenje, koje se najčešće veže uz nastanak malignih bolesti, povećava rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila.

Ako prestanete pušiti, vaš rizik za nastanak koronarne bolesti u prvoj godini prepolovit će se i s vremenom će se vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte okoliš u kojem ima duhanskog dima, jer i pasivno pušenje značajno povećava rizik za srčani udar. Nezdrava prehrana najčešće izaziva povećanu tjelesnu težinu, ali može prouzročiti i cijeli niz malignih bolesti, kao i bolesti srca i krvnih žila. Jedite obilje svježeg voća i povrća, cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah, leću i hranu s malo zasićenih masti. Smanjite unos industrijske poluprerađene hrane jer ona najčešće sadrži visoku razinu soli. Izbjegavajte konzumaciju alkohola i pijte mnogo vode. Održavanje tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomaže kontroli krvnog tlaka i smanjuje vaš rizik za nastanak srčanog ili moždanog udara. Dobar način održavanja tjelesne težine je kontroliranje indeksa tjelesne mase (ITM) koji mjeri udjel masti u tijelu na osnovi podataka o težini i visini. Da biste izračunali ITM podijelite svoju težinu (u kilogramima) s kvadratom visine (u metrima). Zdrava odrasla osoba trebala bi imati ITM između 18,5 i 24,9 kg/m2. Osim tih mjera, važno je da redovito kontrolirate vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola i glukoze u krvi. Visoki krvni tlak vodeći je rizični čimbenik za nastanak moždanog udara i jedan od najznačajnijih rizika za polovinu svih kardiovaskularnih bolesti. Ako već bolujete od nekih kroničnih bolesti, uzimajte redovito lijekove koje vam je propisao Vaš liječnik. Na taj način spriječit ćete razvoj komplikacija vaše osnovne bolesti.


Za liječenje kardiovaskularnih bolesti važno je rano otkrivanje i liječenje. Ako na vrijeme prepoznate upozoravajuće znakove i prije zatražite pomoć, vaše šanse za potpuni oporavak su ipak veće. Neki srčani udari su nagli i intenzivni, no mogu biti i gotovo neprimjetni, praćeni blagom boli ili nelagodom. U tom slučaju osobe često predugo čekaju da bi potražile pomoć. Znakovi srčanog udara su: nelagoda u prsnom košu koja traje više od nekoliko minuta. Može se osjećati kao neugodan pritisak, stiskanje, ili bol. Zatim nelagoda ili bol u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, čeljusti, ili u želudcu. Pomanjkanje daha s nelagodom ili bez nje u prsima. Može se javiti i hladan znoj, mučnina i nesvjestica. Znakovi moždanog udara su: iznenadna utrnulost ili slabost lica, ruke ili noge, posebice na jednoj strani tijela, iznenadna zbunjenost, poteškoća govora i razumijevanja, iznenadno pogoršanje vida jednog ili oba oka, iznenadni problemi u održavanju ravnoteže i/ili vrtoglavica, iznenadna jaka glavobolja bez poznatog uzroka. Ako se pojavi bilo koji od ovih znakova, odmah potražite liječničku pomoć.
- Već 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može spriječiti srčani ili moždani udar.
- Jedite obilje svježeg voća i povrća, cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah, leću i hranu s malo zasićenih masti.
- Odgovornim ponašanjem prema svome zdravlju možete spriječiti razvoj bolesti srca i krvnih žila!