Objavljeno 20. rujna, 2018.
Izloženi predmeti egipatske umjetnosti iz hrvatskih muzeja i privatnih zbirki
ZAGREB - U zagrebačkom Muzeju Mimara otvarena je izložba "Egipat u Hrvatskoj: hrvatska fascinacija starim Egiptom", koja je ostvarena u suradnji s nizom muzejskih i znanstvenih institucija koji istražuju staroegipatsku povijest i umjetnost te njihov utjecaj i spone s hrvatskom kulturom i društvenim nasljeđem.
Prema konceptu Mladena Tomorada izložba donosi pregled egipatske umjetnosti čuvane u hrvatskim muzejima i privatnim zbirkama otkrivajući tisućljetne spone Hrvatske i Egipta. Postavljena je na dva kata i podijeljena u 21 cjelinu. Kao jedan od segmenata izdvojene su knjige hrvatskih znanstvenika o toj temi. Uz njih su i arhivski filmovi koji prezentiraju različiti društveni kontekst očaranosti Egiptom u 20. stoljeću.
Posjetiteljima se otkriva bogatstvo stalnog muzejskog postava u zbirci starih civilizacija i zbirci stakla koje čuvaju vrijedne predmete starog Egipta, a to će vrijedno blago moći proučavati i na digitalnoj platformi na kojoj je dostupno više od 4000 predmeta iz četrdesetak institucija. Na šezdeset panoa objašnjavaju se poveznice dviju zemalja i načini dolaska egipatskih umjetničkih predmeta u Hrvatsku od prvog tisućljeća prije Krista do danas. Iako na prvi pogled izgleda kao da staroegipatska povijest i kultura nisu jače povezani s Hrvatskom, izlošci svjedoče da su njezini elementi ovdje prisutni još od antičkih vremena. Prvi staroegipatski predmeti u obliku raznih kipića i amuleta, koje su nepoznati trgovci i pomorci donijeli kao element razmjene dobara, pristigli su na hrvatsku obalu već tijekom prvog tisućljeća prije Krista. Od razdoblja vladavine dinastije Ptolemejevića dolazi do razvoja trgovačkih veza između Egipta i grčkih naseobina na obali te u unutrašnjosti, o čemu govore nalazi na prostoru Dalmacije i Like. Od drugog stoljeća prije Krista pristižu razni simboli i predmeti povezani sa širenjem egipatskih kultova koji će svoju popularnost steći tijekom rimske vladavine Panonijom, Dalmacijom i Istrom. Pod utjecajem staroegipatske arhitekture, građevine se ponekad ukrašavaju egipatskim simbolima o čemu svjedoče primjeri iz pulske Arene i Dioklecijanove palače u Splitu.
Prvi putnici u Egipat odlaze tijekom humanizma i renesanse, kada nastaju i prve zbirke staroegipatskih umjetnina. Jedan od njih je Juraj Hus Rasinjanin, koji je ondje bio kao najamnik u službi turskog kapetana broda tijekom druge polovice tridesetih i ranih četrdesetih godina 16. stoljeća. Imena drugih putnika, većinom najvjerojatnije s prostora Dubrovačke Republike i dalje su nepoznata. Od kraja 18. stoljeća utjecaj staroegipatske, grčke i rimske umjetnosti vidljiv je u europskoj i svjetskoj arhitekturi, preko staroegipatske motive, kao i u parkovima i grobljima. Neki od takvih najboljih primjera vide se u Zagrebu - u parku Maksimir, na Mirogoju, u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Sveprisutna ‘egiptomanija‘ vidljiva je i preko ukrasa i predmeta svakodnevnog života, u stanovima hrvatskog plemstva i građanstva.
Svoje je predmete, arhivsku i filmsku građu za izložbu ustupilo tridesetak institucija, arheoloških muzeja, galerija i sveučilišta te dvije privatne zbirke.
Darko Kovačević
U više od četrdeset zbirki
U vrijeme nastanka prvih hrvatskih muzeja u 19. stoljeću mnogi kolekcionari fascinirani su ponovnim otkrićem i istraživanjima starog Egipta, pa su u razdoblju 19. i 20. stoljeća staroegipatski predmeti stigli u više od 40 institucionalnih zbirki.
Tijekom druge polovine 19. i prve polovine 20. stoljeća u Hrvatskoj započinje znanstveno istraživanje staroegipatske povijesti te sveučilišna nastava povijesti starog Istoka i Egipta na Sveučilištu u Zagrebu.
U to vrijeme započinju i prva turistička putovanja imućnijeg građanstva na prostor Egipta, koja se ponekad mogu pratiti preko rukopisne građe i dnevnika te od početka 20. stoljeća novinske članke, fotografije, neobjavljene spise, knjige i privatne filmske zapise.
Izložba će biti otvorena do 14. listopada 2018. godine.