Za razliku od prošle godine kada su se u Srbiji najviše krijumčarile cigarete, ove godine, tvrde srpske mediji, najviše se švercaju gorivo i nafta, i to najviše vodenim putem, točnije brodovima na Dunavu.

Sonja Lazarević, pomoćnica direktora srpske Uprave carina, kaže za beogradsku Politiku, kako su carinici do sredine rujna oduzeli gotovo 199 tona nafte i naftnih derivata, što je šest puta više nego prošle godine kada je zaplijenjeno nešto više od 30 tona goriva i dodaje kako je riječ o složenim oblicima prijevara i kad god dođe do pada cijene nafte i kada su nafta i plin jeftiniji u okruženju, carinici mogu očekivati pojačane aktivnosti krijumčara. Državni proračun trpi velike gubitke koji se mjere milijunima, tvrdi Sonja Lazarević, a gorivo se najviše krijumčari vodenim putevima brodovima koji ulaze i izlaze iz Srbije. Najproblematičnije je 400 kilometara plovnog puta Dunava od Beograda do luke Prahovo na granici s Rumunjskom.
- Carina raspolaže riječnim informacijskim sustavom kojim se prati kretanje brodova na plovnom putu Dunav - Sava - Tisa. Na temelju prikupljenih podataka formira se baza podataka koja daje mogućnost predviđanja rizičnog plovila ili zone krijumčarenja. U okviru Odjeljenja za suzbijanje krijumčarenja postoji ekipa za kontrolu vodenih puteva koji poseduje pet najsuvremenijih čamaca, tri patrolna i dva desantna, a koji su opremljeni radarskim i sustavom za osmatranje – kaže Sonja Lazarević. Šverceri osmišljavaju razne načine kako prevariti državu, pa su carinici početkom rujna zapljenili 28 tona goriva koje se transportiralo cisternom uz deklaraciju na kojoj je pisalo "impregnator za drvo", a zapravo je u cisternama bio eurodizel.
U srpnju su zaplijenili pet cisterni koje su, prema dokumentaciji, prevozili 155 tona organskih otapala, a leboratorijskom provjerom utvrđeno je da je također riječ o eurodizelu za koji se plaćaju državi porezi i dažbine, pa je država oštećena za 90-ak tisuća eura. Prema procjenama, državni proračun godišnje gubi oko 100 milijuna eura zbog šverca goriva Dunavom. Pretakanje iz broda u brod obavlja se na vodi, bez pristajanja uz obalu, a ako je u pitanju, primjerice, ukrajinski brod, srpska carina i policija moraju ishoditi posebne dozvole za intervenciju, a to potraje i za to vrijeme pretakanje je završeno.
Milovan Rubežić, savjetnik direktora Uprave carina, kaže kako se krijumčarenje nafte na Dunavu može spriječiti samo boljom koordinacijom i zajedničkim akcijama svih službi – tržišne inspekcije, granične i riječne policije, Sigurnosno-informativne agencije BIA i Porezne uprave.
– Brodovi su jako zahvalni za krijumčarenje, jer postoje veliki prostori, tj. bunkeri, koji nisu dostupni u redovitoj kontroli bez izvlačenja plovila na suho. Zato smo dogovorili uporabu tri postojeća doka gdje bi se hidraulikom brodovi mogli izvući na suho kako bismo ih mogli pregledati i skenerom. Sumnjamo i da su u mnogim plovilima već u brodogradilištima, u tijeku same izgradnje broda, napravljeni tajni bunkeri koji se koriste za krijumčarenje – kaže Rubežić, dodajući kako su srpski carinici manje efikasni, jer im je plaća 300 eura, dok rumunjski primaju 700 eura.
U srpnju, na obali Dunava kod Smedereva, policija je pronašla i oduzela šest neregistriranih specijalnih čamaca tankera, zapremine između 10.000 i 15.000 litara, napravljenih i namijenjenih za prijevoz razne, najvjerojatnije nelegalno nabavljene robe, poglavito nafte i naftnih derivata.M.Flego