Hrvatska visoka učilišta moraju se znatno više pozabaviti kvalitetom obrazovanja nego njegovom formom, što je do sada prevladavalo, zaključak je sudionika okruglog stola o bolonjskom procesu održanog u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da Hrvatska ima važne obaveze prema bolonjskom procesu koje su rezultat nedavne ministarske konferencije u Parizu, ali i da hrvatska visoka učilišta, na kojima u tom kontekstu često vladaju partikularni interesi, imaju obavezu prema biti toga procesa. Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i predsjednik Rektorskoga zbora Hrvatske Vlado Guberac istaknuo je da je najvažniji uvjet provođenja bolonjskog procesa kvaliteta učenja, što sveučilišta sada shvaćaju. Dodao je da je bolonjski proces u Hrvatskoj otpočetka išao krivo. Govorilo se da je njegovo uvođenje uvjet Hrvatske za ulazak u EU, što nije bilo točno, i što je u Sloveniji bilo obrnuto, kazao je i dodao da se potom uvidjelo da prvostupnici nemaju mjesto na tržištu rada.
Za probleme slabog zapošljavanja prvostupnika glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić krivi i državu, koja nije u svom sustavu predvidjela koeficijente za tu skupinu studenata. Istaknuo je i da zbog povećanih administrativnih obaveza nastavnici više rade, što se često ne vidi na njihovim plaćama.
Mi smo obukli kaput prije nego košulju, kazao je Ribić i dodao da se bez pripremljenih sveučilišta teško može provoditi bolonjski proces. Osvrnuo se i na hiperprodukciju programa na sveučilištima te autonomiju sveučilišta. Upozorio je da se autonomija sveučilišta, koja izvorno postoji da štiti akademske slobode, pretvorila u ono što ih ograničava. Član Izvršnog odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar rekao je da obaveze proizišle iz zaključaka Ministarske konferencije znače poboljšanje, ali i da bi studenti željeli da napredak postane vidljiv u predavaonici. J.P.