U Hrvatskom domu Vukovar održano je svečano otvaranje 17. Ružičkinih dana, znanstveno-stručnoga skupa od iznimne važnosti za akademsku zajednicu u Hrvatskoj.

Organizatori skupa su Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Europska udruga za higijensko inženjerstvo i dizajn i The International Union od Food Scinece and Tehnology.
Predsjednik Znanstveno-organizacijskog odbora skupa, prof. dr. sc. Srećko Tomas, podsjetio je da obilježavaju 40. obljetnicu Ružičkinih dana, s obzirom na to da su prvi održani 1978. u dvorani u vukovarskoj četvrti Borovo naselje.
„Neko vrijeme Ružičkini dani, nažalost, bili su prognani, kao i svi Vukovarci, no 1998. vratili su se u grad, pa je ovo i 20 godina od povratka skupa u Vukovar. Također obilježavamo još jednu vrlo vrijednu obljetnicu, a to je deset godina održavanja Susreta mladih kemičara. Taj smo susret pokrenuli kako bi mladi kemičari iz srednjih škola mogli izlagati svoje radove iz kemije i srodnih područja. I na taj ih način potičemo na proučavanje, studiranje i daljnje bavljenje kemijom“, rekao je Tomas, dodavši kako u mladih ljudi u Hrvatskoj postoji zanimanje za znanost, no trebalo bi ih se više uključiti u razvoj znanosti. Stoga u posljednje vrijeme Ministarstvo znanosti i obrazovanja daje stipendije za STEM područja, u koja spada i kemija, kako bi se mlade ljude potaknulo na bavljenje kemijom i drugim srodnim područjima, poput matematike i informatike.
Geslo skupa je „Danas znanost - sutra industrija“, a Tomas je naglasio kako su ga odabrali jer ga je Lavoslav Ružička davno promovirao, ali i radio i živio. Naime, on je znanstvena otkrića realizirao u industriji, ponajviše farmaceutskoj, s kemijskim proizvodima, i time nastojao reći da se treba baviti znanošću i znanost primijeniti u gospodarstvu.
„U Hrvatskoj toga ima, ali ne dovoljno. Ovo je skup na koji redovito dolaze domaći i inozemni stručnjaci. I ovaj put imamo niz imena koja privlače pozornost, no istaknuo bih prof. dr. Igora Štagljara, znanstvenika naših korijena, podrijetlom iz Zagreba, koji niz godina radi u Kanadi na Sveučilištu u Torontu. Doktorirao je na ETH-u u Švicarskoj, dakle upravo na mjestu gdje je Ružička došao do najvećih otkrića i za njih dobio Nobelovu nagradu te tamo završio radni vijek“, naveo je Tomas, istaknuvši kako Štagljar uspijeva realizirati neka svoja otkrića u području medicine.
Na upit novinara što je potrebno kako bi znanost u Hrvatskoj bila na visokoj razini, Igor Štagljar odgovorio je da se na kraju sve svodi na novac i investiranja u nova dostignuća.
„Morate ulagati novac u znanost da biste imali vrhunsku znanost i vrhunske ljude. To je slično nogometnom timu, a svi znamo da nema vrhunskog tima s lošim igračima. Dakle, recept je vrlo jednostavan: treba povećati ulaganja, što nije problem s obzirom na to da dosta novca za tu namjenu možemo povući iz Europske unije. Zato više nema isprike“, poručio je Štagljar.
Prema njegovim riječima, znanost je pokretač svakoga društva. Više se ne radi u laboratoriju samo zato da bi se, primjerice, proučavala fotosinteza, nego se radi na visokim tehnologijama koje mogu dovesti do razvitka nekog lijeka ili poboljšati kakav biološki proces koji će potom pomoći društvu u cjelini.
„Znanost je pokretač i bitan kotačić u društvu koji ga gura naprijed. U Kanadi se osnivaju nove kompanije na temelju otkrića koja se događaju na sveučilištima. To treba napraviti i u Hrvatskoj. Moji kolege i ja o tome govorimo godinama, no konkretnih rezultata nema. Uvijek govorim isto i već mi je smiješno to ponavljati. Kad me pitaju što treba uraditi, recept je vrlo jednostavan i ne treba izmišljati toplu vodu: dovedite najbolje ljude, dajte im novac i stvar će se odvijati pozitivno, kao i u drugim državama“, istaknuo je Štagljar.
Trodnevni skup održava se u Hrvatskom domu, Gradskom muzeju Vukovar i rodnoj kući Lavoslava Ružičke, a okupio je plenarne predavače s više svjetskih sveučilišta.