Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u utorak u Bukureštu kako Inicijativa triju mora "danas šalje jasan signal da smo na pravom putu", da su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Dok je Inicijativa već prošle godine na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a, čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukurešt, u kojoj je obećao daljnje snažno savezništvo Washingtona, ove godine zemlje Inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke, čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu. Na summitu je bio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je kazao da daje punu potporu Europske komisije Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i između istoka i zapada. Juncker je slikovito kazao kako je "uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom".


"Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Incijative postao široko prepoznat", kazala je hrvatska predsjednica u govoru na summitu obraćajući se Junckeru, Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju. "Treći summit Inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh", naglasila je. Ponovila je da je ključni cilj Inicijative učiniti središnju Europu kičmom europske i transatlantske otpornosti. "Treći summit pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana EU i tako postane jači transatlantski partner", rekla je. Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu 2017. u Varšavi, kojem je nazočio i američki predsjednik Donald Trump, dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup fokusiran je na konkretne projekte. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru je pozvao na usvajanje popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji te smanjiti "umjetne razlike" na kontinentu, između stare i nove Europe.
"Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata u području energetike, prometa i digitalizacije", rekao je rumunjski predsjednik. O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata. "Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija širenjem prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline", rekla je.
"Predugo su podjele tolerirane i trudimo se to promijeniti", istaknula je hrvatska predsjednica.

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu. Govornici su se zauzeli i za snažne transatlantske veze. "Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu", istaknujo je Iohannis. "Zajednički interes iznad je naših razlika." Hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa Inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju. Rumunjski je šef države podsjetio i da je jučer održan poslovni forum, prvi put uz summit Inicijative, i da je na njemu bilo više od 600 sudionika.