Hrvatski poljoprivrednik mijenja stav o potrebi osiguravanja u svojoj proizvodnji, neke su procjene da je dosad osiguravalo njih svega 5 %, dok drugo tromjesečje 2018. bilježi rast premija osiguranja i broja ugovorenih osiguranja iznad svih očekivanja. Na taj skok u interesu za osiguravanje našeg poljoprivrednika "tjeraju" zadnje godine koje neizostavno sa sobom "vuku" jednu ili više prirodnih nepogoda. No, tu je svakako i pomlađivanje poljoprivrednika, što donosi sasvim novi stav prema potrebi osiguranja kakav je izostajao kod stari(ji)h generacija, ali i nedavno provedena informativna kampanja o potrebi osiguranja poljoprivrednika te izmjena Pravilnika o provedbi Mjere 17 Programa ruralnog razvoja koji je, uz intervenciju države, troškove na ime osiguranja, pragove šteta i dr., poljoprivrednicima učinio daleko prihvatljivijima nego dosad.
Jer, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, premija osiguranja usjeva i nasada bilježi rast od 51,4 % u odnosu na isto razdoblje 2017. Financijski, ove godine to je iznos od 121,55 milijuna, a lani od 80,26 milijuna kuna.
- Još veći rast bilježi broj ugovorenih osiguranja, ugovoreno ih je 16.191 više nego u 2017., što je rast od čak 87,4 % - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Rast bilježi i premija osiguranja životinja i to za 25 % - 81,83 milijuna kuna u odnosu na 65.46 mil. kn u 2017. Broj ugovorenih osiguranja životinja rastao je 18,3 %.
- Pravilnik je donio niz pozitivnih promjena - ocjenjuje predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. A taj niz pozitivnih promjena znači da je, u želji da poveća interes poljoprivrednika za osiguranjem i povećanjem broja ugovorenih polica osiguranja, Ministarstvo poljoprivrede uvelo promjene u provedbi podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" iz PRR-a RH. Učinjeno je to tako što je promijenjen način podnošenja zahtjeva za potporu - korisnik više ne treba platiti cjelokupnu premiju osiguranja, nego po ugovaranju osiguranja plaća 30 % premije, a preostalih 70 % Agencija za plaćanja.
Nakon administrativne obrade, Agencija izravno plaća osiguravajućoj kući u ime poljoprivrednika.

- Smanjili smo prag gubitka poljoprivredne proizvodnje s 30 na 20 %, intenzitet potpore povećali sa 65 % plaćene premije osiguranja na 70 %, a zahtjev za isplatu potpore poljoprivrednici mogu podnijeti tijekom cijele godine - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Mario Patajac iz Podgorača kaže kako je osiguravao svoju ratarsku proizvodnju 10 godina zaredom, a preklani stao s tom praksom, no novi uvjeti zainteresirali su ga da se ponovno vrati osiguravanju proizvodnje. Najavljuje tako da će nagodinu opet posegnuti za osiguranjem i to uljane repice koju će zasijati značajno više, a ona sobom, dodaje, vuče veliki rizik.
– Prijašnji uvjeti osiguravanja bili su skupi. Brojke govore sve – u 10 godina, koliko sam osiguravao, a neka je to godišnje bilo samo 20.000 kuna, no znalo je biti i po 30.000 kuna, to je u tih 10 godina 200.000 kuna otišlo samo za osiguranje, a nisam povukao nazad ni 10.000 kn - govori Patajac o razlozima zašto je prije dvije godine prestao s osiguravanjem usjeva.
– Ove godine doslovce sam se uzdao u sreću i bez problema skinuo pšenicu, repicu…, ostalo je malo soje i kukuruza. I od drugih kolega čujem da (sada) dosta osiguravaju - kaže Patajac.
Grga Lončarević, načelnik Općine Semeljci, područja intenzivne poljoprivrede s više jakih ratara i stočara, kaže kako se u tom kraju velik broj poljoprivrednika osigurava.
Pridonijeli su tome, dodaje, novi, povoljniji uvjeti osiguravanja, godine koje sobom u pravilu nose prirodne nepogode, ali i činjenica da iz poljoprivrede prirodnim odljevom odlaze starije generacije, ostaju mlađi, sofisticirani poljoprivrednici svjesni potrebe za osiguranjem.



– Znaju što znači osigurati se, kako koristiti potpore, znaju svoja prava iz Unije. Starija garda odlazi, u njenoj percepciji plaćanje osiguranja bio je samo trošak, dok mlade generacije imaju računicu – zadnjih 10 godina sa svojim prirodnim nepogodama pokazale su da plaćanje osiguranja nije bilo uzalud. Nove generacije u poljoprivredi imaju matematiku; njima je ekonomija pokazatelj, a ne koliko su vreća nečega dobili. Oni koji su ostali na zemlji idu ekonomskim putem, a dio tog puta je i svijest o potrebi osiguravanja usjeva, stoke, objekata… - kaže Lončarević. Dodaje da kod prirodnih nepogoda osiguranje jamči isplatu, "a naknade šteta od elementarne nepogode bit će samo kada država za to ima novca". Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističe zadovoljstvo zbog značajnog skoka interesa poljoprivrednika za osiguravanjem ljetine i stoke. - Zadovoljan sam pokazateljima. Mijenja se svijest o očitim koristima koje poljoprivrednici imaju od osiguravanja svoje proizvodnje od elementarnih nepogoda. Poljoprivreda je proizvodnja pod vedrim nebom, na vremenske prilike ne možemo utjecati, ali zato stvaramo instrumente zaštite proizvodnje - navodi Tolušić. Naglasio je kako svi koji zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika mogu podnijeti zahtjev za isplatu potpore u Agenciji za plaćanja te pozvao poljoprivrednike: "Iskoristite pogodnosti, plaćamo vam 70 % police. Ne prepuštajte ništa slučaju, osigurajte na vrijeme svoju proizvodnju i mirno spavajte".