Na hrvatskom tržištu nekretnina u razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je 536.811 transakcija, pri čemu ih se najveći broj, nešto više od 220 tisuća, odnosi na transakcije poljoprivrednim zemljištem, stoji u publikaciji "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012.–2017." koju su u ponedjeljak predstavili Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Ova publikacija posebna je po tome što prvi put u modernoj hrvatskoj povijesti javnosti stavlja na raspolaganje temeljne podatke o tržištu nekretnina - podatke o prosječnim ostvarenim kupoprodajnim cijenama nekretnina za sve tipove nekretnina koji su u publikaciji analizirani. U publikaciji se mogu naći i drugi važni i zanimljivi podaci poput prosječne površine nekretnina koje su predmet kupoprodajnih transakcija te prosječne starosti tih nekretnina, a posebno je poglavlje posvećeno analizi priuštivosti stambenih nekretnina po jedinicama lokalne samouprave.
Ukupna vrijednost transakcija u 2012. godini iznosila je 22,4 milijarde kuna, a u 2017. je ona dosegnula 27,8 milijardi kuna, što čini 7,7 posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske te godine. Najznačajniji udio u vrijednosti transakcija na tržištu nekretnina imaju stanovi, na koje se odnosi 35,4 posto vrijednosti ugovorenih transakcija.
U većim gradovima, poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Dubrovnika, dominiraju kupoprodaje stana i apartmana, u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja pak dominiraju kupoprodaje građevinskog zemljišta, a u ostatku Hrvatske uglavnom kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.
U analizi je istaknuto kako je Dubrovnik jedina jedinica lokalne samouprave u kojoj je medijalna cijena stana ili apartmana u promatranom razdoblju bila viša od 15.000 kuna po kadratu. Cijena u rasponu od 10.000 do 15.000 kuna nalazila se u samo 33 jedinice lokalne samouprave koje se redom isključivo nalaze uz Jadransko more. Što se tiče obiteljskih kuća, u samo pet jedinica lokalne samouprave medijalna cijena bila je viša od 10.000 kuna po kvadratu, i to u Vrsaru, Taru-Vabriga, Rovinju, Dubrovniku i Konavlima, dok se primjerice za jedan četvorni metar u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Požeško-slavonskoj moglo kupiti čak 17,6 kvadrata kuće.
U samo šest jedinica lokalne samouprave medijalna cijena prodanih građevinskih zemljišta bila je viša od 1000 kuna po m2, i to u Biogradu na Moru, Bolu, Dubrovniku, Pučišćima, Smokvici i Splitu. Poput građevinskog, i poljoprivredno zemljište bilo je najskuplje na Jadranu. U najplodnijoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji medijalna cijena kvadrata poljoprivrednog zemljišta iznosila je 3,58 kuna. Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora od 12.000 i više kuna po kvadratu zabilježene su u četiri jadranska grada, Rovinju, Medulinu, Opatiji i Dubrovniku.
Indeks priuštivosti stana za 2016. godinu pokazuje da je priuštivost najmanja u priobalju te u Zagrebu i okolici. Primjerice, za iznos prosječnog godišnjeg netodohotka zaposlena osoba mogla je u Podgori kupiti samo 3,2 kvadrata stana, odnosno za kupnju jednog kvadrata morala je izdvojiti više od 30 posto svojeg godišnjeg netodohotka.