Svijet
REFERENDUM O IMENU DRŽAVE 30. RUJNA

Iz Makedonije uskoro kreće "posljednji vlak za zapad"
Objavljeno 18. rujna, 2018.
Izjašnjavanje Makedonaca pitanje je budućnosti zemlje koja je zapela na putu za EU

Makedonski premijer Zoran Zaev poručio je svojim sugrađanima - ili moraju prihvatiti novo ime države, ili se suočiti s "nestabilnošću" i "izolacijom" u budućnosti. Zaev je u razgovoru za agenciju France Presse pozvao Makedonce da na referendumu 30. rujna o promjeni imena države u Republika Sjeverna Makedonija glasaju "za".


Tome je prethodio sporazum Atene i Skopja o imenu Makedonije poslije nekoliko desetljeća dugog spora. Sukob je krenuo 1991. kad se Makedonija mirno odvojila od Jugoslavije i proglasila neovisnost pod imenom Republika Makedonija. Grčkoj je smetalo to ime, jer tvrdi kako se njime impliciraju teritorijalne pretenzije na istoimenu sjevernu grčku pokrajinu. Zbog grčkog prigovora Makedonija je primljena u Ujedinjene narode pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Atena je zbog toga prijepora Makedoniji blokirala i put u Europsku uniju i NATO. Proeuropski socijalist Zaev po pitanju promjene imena ima veliku opoziciju u zemlji, većinom među nacionalistima. Pitanje na referendumu glasit će: "Jeste li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu prihvaćanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?". Anketa koju je u srpnju provela američki financirana agencija pokazala je da 57 posto ispitanika podržava promjenu. "Toliko sam čvrsto uvjeren da će referendum uspjeti da čak i ne promišljam na druge opcije", rekao je Zaev za AFP. I europski i američki čelnici pozivaju Makedonce da prihvate novo ime, jer to vide kao način da se država čvrsto stavi u zapadnu sferu i zaustavi utjecaj Rusije.
Američki ministar obrane Jim Mattis u ponedjeljak je stigao u Skopje kako bi "pokazao američku podršku Makedoniji u kandidaturi za NATO", objavio je Pentagon. Američki ministar obrane doputovao je u Skopje s upozorenjem da se Rusija pokušava umiješati u referendum o promjeni imena Makedonije, između ostaloga i širenjem dezinformacija. Mattis je zadnji u nizu zapadnih čelnika koji je došao u posjet Skopju kako bi ga pozvao da prihvati sporazum. Ovoga mjeseca Makedoniju su posjetili i njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski kancelar Sebastian Kurz i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Podršku je dao i američki predsjednik Donald Trump u čestitki u povodu makedonskog Dana neovisnosti (8. rujna), na stranicama američkog veleposlanstva u Skopju.
Američki ministar obrane, koji je boravio u Skopju samo nekoliko sati, sastao se s makedonskim premijerom i ministrom obrane, a također i predsjednikom Gjorgeom Ivanovom koji se protivi sporazumu. "Mi samo pratimo kako oni oblikuju svoju vlastitu budućnost..., a ne da ju oblikuje netko drugi", rekao je Mattis maloj skupini novinara na putu za Skopje. "Ne želimo da Rusija tamo radi ono što je pokušala učiniti u tako mnogo zemalja", kazao je on, dodavši da ga uplitanje Moskve zabrinjava. Moskva kritike odbacuje, ali se i protivi širenju NATO-a na istok. Nakon što je Crna Gora prošle godine pristupila NATO-u, Rusija se jače angažirala na zapadnom Balkanu.
Vuk Tešija/H
Spor nije od jučer
Grci su u 19. stoljeću bili manjina u Egejskoj Makedoniji, pa čak i u Solunu. U Egejskoj Makedoniji rođen je i Goce Delčev, kojeg smatraju ocem makedonske nacije. U Solunu je 1893. formiran i VMRO. No, tijekom 20. stoljeća Makedonci su doživjeli pogrom iz tog dijela Grčke. Kada su počeli Balkanski ratovi susjedi su podijelili Makedoniju: sjeverni dio („Vardarska“ Makedonija) pripao je Srbiji, istočni Bugarskoj („Pirinska Makedonija“), a južni dio (Grčka „Egejska“ Makedonija) Grčkoj. Zaboravljeni su i zločini protiv autohtonog makedonskog stanovništva tijekom građanskog rata u Grčkoj od 1946. do 1949., kada se dogodila konačna faza etničkog čišćenja Makedonaca koji su živjeli u Egejskoj Makedoniji. Zbog toga se grčka desnica opire dogovoru, jer strahuje od ponovne aktualizacije tog pitanja.
Najčitanije iz rubrike