Budućnost brodogradilišta Uljanik i 3. maj bila je i glavna tema sjednice Vlade održane u četvrtak u Puli, na kojoj je premijer Andrej Plenković rekao da su pred Uljanikom tri moguća scenarija: insolvencijski postupak, plan restrukturiranja prihvatljiv Europskoj komisiji i Vladi te ulazak nekog drugoga strateškog partnera.

Prvi je scenarij najgori, a on podrazumijeva da se na Uljanik primijeni neki od insolvencijskih postupaka koje omogućuje hrvatsko zakonodavstvo. To, kako je rekao, ne znači kraj, ali znači neku vrstu restrukturiranja. Drugi je modifikacija aktualnog plana restrukturiranja kako bi bio održiv i odobren od Europske komisije i Vlade, a treći je da neki od drugih zainteresiranih strateških partnera pronađe novo rješenje.

Vlada je, kako je rekao premijer, zainteresirana za opstanak brodogradnje u Puli, Rijeci, Istri i Primorsko-goranskoj županiji, i to one koja bi bila profitabilna, no treba pronaći model koji ne bi stvari vratio na isto i generirao iste probleme s kojima se sada suočava Uljanik Grupa. Izvijestio je da je dijalog s Europskom komisijom stalan i detaljan te kako je dojam da u Komisiji postoji dobra volja i na tim temeljima će Vlada nastaviti svoj angažman.

Pitanje brodogradnje je i političko, dodao je Plenković, pa se pojavljuju i rasprave o tome tko je manje, a tko više kriv, no krivac prema njegovim riječima nije sadašnja Vlada, koja je, kako je rekao, početkom godine odobrila jamstvo za zajam koji je Uljanik Grupu održao na životu te ulaže velike napore kako bi pomogla u prevladavanju sadašnje krize. "Ovdje smo kako bismo osigurali jedan od pozitivnih scenarija za Uljanik Grupu", zaključio je Plenković.

Siniša Ostojić iz Hrvatske brodogradnje Jadranbrod na sjednici je predstavio trenutno stanje hrvatske brodogradnje. Prema podacima koje je iznio, brodogradnja u Hrvatskoj trenutno zapošljava 7500 radnika i 2000 kooperanata, što je 60-70 posto manje nego devedesetih godina prošlog stoljeća. Brodogradnja je, kako je rekao, izgubila velik dio stručne radne snage i prisutnosti na svjetskom tržištu, a od usmjerenosti na velike serije i relativno jednostavne brodove primjetan je zaokret k proizvodima veće dodane vrijednosti. Trenutno su, prema njegovim podacima, u knjigama narudžbi brodogradilišta 34 plovna objekta ukupno vrijedna 1,3 milijarde dolara, čija se isporuka očekuje u iduće tri godine. Što se tiče državnih potpora, one su od 1992. do 2017. iznosile ukupno 31,7 milijardi kuna, uz pomoć kojih su sagrađena 442 plovna objekta, uz trošak gradnje od 115 milijardi kuna, no njihovom prodajom ostvaren je prihod od 83 milijarde kuna. To znači da je 22 posto vrijednosti isporučenih brodova osigurano kroz državne potpore, rekao je Ostojić. "Svaka četvrta kuna prihoda brodogradilišta bila je na teret poreznih obveznika", istaknuo je. Što se tiče razloga za sanaciju Uljanik Grupe, sažeo ih je u neprimjerenu reakciju menadžmenta i zakasnjelu reakciju prema vlasnicima.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ocijenio je da je trenutno stanje u Uljanik Grupi neodrživo te da se prije svega za Uljanik treba naći dugoročno održiv model restrukturiranja koji će osigurati poslovanje bitno drukčije od sadašnjeg i koji će biti sukladan zakonodavstvu EU-a, domaćim zakonima i tržišnim načelima. Naveo je da je s 31. ožujka ove godine minus u poslovanju Uljanik Grupe iznosio 575 milijuna kuna te podsjetio da je 13. srpnja EK-u "u neformalnoj komunikaciji" poslan od Vlade neusvojen program restrukturiranja, koji se još razmatra, ali za koji je EK ocijenio da ima prevelik financijski udio države. Također se sumnja u financijsku sposobnost strateškog partnera da ga prati, dodao je.

Ministar financijska Zdravko Marić dodao je da se u slučaju krize Uljanik Grupe mora voditi računa i o javnim financijama. Izvijestio je da za nekoliko dana dospijeva kredit od 716 milijuna kuna za koji je Vlada u siječnju Uljaniku dala jamstvo i koji bi mogao biti protestiran. Osim toga, otkazivanje gradnje četiriju brodova otvara mogućnost protestiranja ukupno 70 milijuna eura jamstava. Kad bi se jedan od tih brodova i nastavio graditi, i za to treba osigurati novac, dodao je.
Dijana Pavlović/H