Novosti
U SABORU JE TRENUTAČNO “IN” BITI BEZ STRANKE

Nezavisnih saborskih zastupnika već je 16, stranke sve nestabilnije
Objavljeno 14. rujna, 2018.
Velikom broju nezavisnih u aktualnom saborskom sazivu svakako su najveći doprinos dali bivši SDP-ovci

S ukupno 16 nezavisnih zastupnika ovaj saziv Hrvatskog sabora u tom je smislu rekordan u dosadašnjih devet saziva najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tijela u RH. U prethodna tri saziva na saborskim je internetskim stranicama naznačen isti broj nezavisnih - po devet, među kojima je uvijek dosta onih koji su izabrani kao predstavnici nacionalnih manjina.


U petom ih je sazivu bilo više, 12, a u četvrtom samo troje (Ivo Lončar, Ljerka Mintas-Hodak i Furio Radin) na početku mandata, a do kraja mandata ostao je samo jedan. U drugom sazivu bilo ih je pet od ukupno 138 članova Zastupničkog doma, a u trećem su ih od 127 bila četiri nezavisna (na tim dvama izborima birani su i zastupnici Županijskog doma). S tim što su kraj mandata ti sazivi opet dočekali sa po jednim nezavisnim zastupnikom manje. U prvom sazivu bilo je pak 13 nezavisnih te ukupno 351 zastupnik.

Pet bivših SDP-ovaca

Velikom broju nezavisnih u aktualnom parlamentarnom sazivu svakako su najveći doprinos dali bivši SDP-ovci koji su se, u određenim vremenskim razmacima, odlučivali na izlazak iz redova te ozbiljno uzdrmane političke stranke ili su pak iz nje izbačeni. Još na početku ovog, 9. saborskog saziva na taj su se korak iz različitih razloga odlučili Tomislav Saucha, nakon što je protiv njega pokrenut kazneni postupak u aferi dnevnice, a on potom podržao HDZ i vladajuću većinu, te Tomislav Žagar koji se nakon izlaska iz redova socijaldemokrata kao nezavisni "skrasio" u Kluba zastupnika Mosta. Nakon isključenja iz SDP-a među nezavisnim zastupnicima završio je i Mirando Mrsić, dok su se Zdravko Ronko, a potom i Bojan Glavašević na to odlučili svojevoljno, kako su ustvrdili, zbog neslaganja s vodstvom stranke, prije svega predsjednikom Davorom Bernardićem.
I Klub Mosta su tijekom ovog saziva napustila dvojica. Bivši ministar Vlaho Orepić trenutačno je od nezavisnih pak najbliži tome da to uskoro više ne bude. Naime, najavio je kako će u sljedećih mjesec, dva osnovati svoju stranku "Nova politika", kao simbol ujedinjavanja lijeve i desne Hrvatske. Što je dosad u pravilu ostajalo neprihvaćeno kod birača, pa i oni koji su napuštali jake političke stranke u kojima nikako nisu imali sporedne uloge, nisu nailazili na razumijevanje za svoje nove projekte. Drugi koji je izabran s liste Mosta, a nije više u njihovu klubu je Marko Vučetić, iako on i nije bio član stranke.
Marin Škibola izabran je pak na listi Živog zida, koji tada još nije bio stranka, nego se tek počelo raditi na toj transformaciji, a Željko Glasnović je pak uspio ući u Sabor kao predstavnik dijaspore, iako nije član HDZ-a nego je imao nezavisnu listu, što je također rijedak slučaj. Nezavisni Željko Lacković u Sabor je pak ušao preko liste Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti, a Ivica Mišić preko liste Promijenimo Hrvatsku. Ekipa koja je izabrana s manjinskih lista najčešće se može dogovoriti i s lijevima i desnima - ako ocijene da će od toga oni ili manjina koju predstavljaju imati koristi pa im je s tog aspekta i pozicija nezavisnih najčešće prihvatljivija od stranačke markice, osim kada je riječ o srpskoj manjini, gdje dominiraju članovi SDSS-a. Bez stranke su tako - Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi, Furio Radin i Ermina Lekaj Prljaskaj (osim Radina, svi su u Bandićevom klubu).
Osipanje

Na naše pitanje je li riječ o trendu nezavisnih zastupnika koji je zavladao na hrvatskoj političkoj sceni i može li se očekivati da će on i ubuduće rasti ili pak o spletu različitih okolnosti, stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan kaže kako se u povećanju toga broja prije svega radilo o problemima i izlascima iz SDP-a, a dijelom i Mosta. S tim što je SDP-ova priča i razlozi odlaska njihovih zastupnika iz stranke svima poznata.

- Kada je riječ o Mostu i Živom zidu, to ne čudi jer su svi ti novi pokreti uvlačili sve na svoje liste u vrijeme kada im je to trebalo, kako bi uopće imali dobre kandidate i predstavili se kao nešto drugo i drukčije. Onda su se svojim politikama i isprofilirali kao nešto drugo i neki su ljudi na tom putu otpali. Primjerice, Vučetić je glasao za Istanbulsku konvenciju, a Most je bio protiv, a i Orepić se u nekim stvarima s njima razišao. U SDP-u je bilo i primjera isključivanja, ali još više samostalnih izlazaka iz stranke. Oni se i dalje osipaju, kako vidimo, a Most i Živi zid su se konsolidirali. Treba znati da je kroz stranke lakše funkcionirati u Saboru, pa ne čudi što i neki nezavisni pojedinci najavljuju osnivanje stranke. U pravilu, ako su stranke stabilne, tog otpadanja zastupnika rijetko bude, a ako dođe do razilaženja, uvijek se prave frakcije - ističe Krešimir Macan, zaključujući kako, dakle, sve ovisi o stabilnosti stranaka. U tom smislu, kaže, prije bi rekao da će sve i ići prema tome da ih većina neće biti stabilna. Prema njegovim riječima, stara politička struktura dijelom se urušava, a kada se to događa, mora nastati nešto novo.
Igor Bošnjak
rekord
NEZAVISNIH ZASTUPNIKA NIKAD VIŠE
ŠAROLIKO DRUŠTVO NEPOMIRLJIVIH STAVOVA
Sve u svemu, riječ je o vrlo šarolikom društvu, međusobno nepomirljivih stavova, koje se proteklih dana nerijetko spominjalo i u smislu može li netko od njih biti dodatna potpora tankoj vladajućoj većini, a već se sada zna kako je Ronko, iako bivši SDP-ovac, odlučio podržati vladajuće. Mogu biti i vrlo živopisni, neki su vrlo poznati, a drugima malo tko u Hrvatskoj zna ime. Ideološki su vrlo različiti, od poznatih igrača s ljevice do Glasnovića, koji malo kome u Hrvatskoj nije previše desno, pa ni s HDZ-om ne može uvijek “uhvatiti ritam” - primjerice u slučaju Istanbulske konvencije. Treba reći kako i neki članovi Mosta nisu članovi stranke Most, ali su u njihovu klubu i na stranicama Sabora ne vode se kao nezavisni, pa ih i ne brojimo kao takve.
Krešimir Macan

stručnjak za odnose s javnošću

UPITNO JE BI LI ITKO OD NJIH KAO NEZAVISAN PROŠAO U SABOR

- Sada imamo četiri jača bloka i nezavisni zastupnici “plivaju” između njih. To nije nužno tako bilo postavljeno u vrijeme izbora, ali se dosta toga dogodilo nakon njih. Kada je riječ o nezavisnima, upitno je tko bi od njih na izborima, kao takav, opet ušao u Sabor. Vjerojatno nitko, jer bez stranačke potpore to ide jako teško. To ne vrijedi za zastupnike manjina koji su zasebna kategorija. Dosta se stranaka traži i u javnosti postavljaju pitanja poput - koliko HDZ ide prema desno, a koliko prema centru ili što je uopće danas SDP? Kadgod se u strankama događaju takvi procesi, neki ljudi otpadnu, pa i otuda veći broj nezavisnih, iako u HDZ-u i oni koji se ne slažu s aktualnim smjerom ne izlaze iz stranke - kaže Macan.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana