Jačanje europskog suvereniteta i vizija daljnje izgradnje ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europe bile su glavne okosnice govora o stanju Unije za 2018. koji je pred zastupnicima u Europskom parlamentu u srijedu održao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Riječ je o njegovu posljednjem govoru o stanju Unije prije europskih izbora zakazanih za svibanj 2019.

Junckerov govor pratilo je i donošenje osamnaest konkretnih inicijativa Europske komisije o migracijama i granicama, sigurnosti, slobodnim i sigurnim izborima, partnerstvu Europske unije i Afrike te EU-u kao globalnom akteru. Kako ističe EK, tim se prijedlozima želi pridonijeti postizanju pozitivnih rezultata na korist građana prije sastanka na vrhu u Sibiuu u svibnju 2019. i europskih izbora.


Juncker se zauzeo za snažniju ulogu EU-a na međunarodnoj sceni te pozvao Europljane da se odupru nacionalizmu.
"Pokažimo više poštovanja prema Europskoj uniji. Nemojmo kvariti njezinu sliku. Branimo naš način života. Recimo ne nacionalizmu, ali da oduševljenom patriotizmu koji ima dva kraka, europski i nacionalni. Europa i njezine države moraju voljeti Europu i svoje države kako bi stajali na nogama", kazao je Juncker. "Voljeti Europu znači voljeti njezine narode. Voljeti njezine narode znači voljeti Europu. Domoljublje je vrijednost. Neobuzdani nacionalizam obiluje otrovom i prijevarom", rekao je.
"Trebamo biti zahvalni što živimo na mirnom kontinentu, a što nam je omogućio EU", rekao je Juncker, dodajući da se mora ustrajati na tome da rata nikad više ne bude. "To je naša vječna dužnost, stalna odgovornost. Svi moramo ostati oprezni."
Poručio je da u Europi ne bi smjelo biti podjela i pozvao na približavanje istoka i zapada Europe. Podsjetio je da je proširenje EU-a bio i ostao njegov uspjeh. "Proširenjem smo pomirili geografiju i povijest, ali još moramo dosta učiniti. Trebamo definirati naš stav prema zapadnom Balkanu, ili će drugi oblikovati sudbinu našeg susjedstva", upozorio je čelnik Europske komisije.
Upozorio je na gospodarsku snagu Europske unije te pozvao na daljnje snaženje i povezivanje Europe kako bi postala još istaknutiji čimbenik na globalnoj sceni. "EU je petina svjetske ekonomije. Činimo 20 posto svjetskog BDP-a. Mi, kao Unija, postali smo nezaobilazna sila", rekao je Juncker. Prema njegovim riječima, EU mora uzeti sudbinu u svoje ruke, jer je "došlo vrijeme europskog suvereniteta". Ocijenio je da u trenutku kada je međunarodni poredak doveden u pitanje, "i jučerašnji savezi nisu i sutrašnji savezi", svijet treba snažnu Europu.
"Europa mora moći igrati ulogu na svjetskoj sceni, kao Unija, u oblikovanju globalnih događanja. Mora postati suvereniji čimbenik u međunarodnim odnosima", rekao je Juncker, koji se snažno zauzeo za multilateralizam u međunarodnim odnosima.
Juncker je na početku svoga govora rekao da neće govoriti o postignućima u posljednje četiri godine svojeg mandata, nego o naporima koje treba poduzeti kako bi Unija bila što bolja.

U tom smislu predstavio je 18 zakonodavnih prijedloga. Prvi se odnosi na pitanja migracija i bolju zaštitu vanjskih granica Europe, o čemu će sljedećeg tjedna u Salzburgu razgovarati čelnici država članica na neformalnom summitu. Prema prijedlogu, Europska granična i obalna straža trebala bi imati stalne snage s 10.000 pripadnika operativnog osoblja do 2020. godine. Agencija će se oslanjati na vlastito osoblje i opremu, između ostaloga plovila, zrakoplove i vozila. Pripadnici Europske granične i obalne straže moći će provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti (provjera identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici itd.) kako bi se osigurala njihova puna operativnost. Agencija će imati veću ulogu u postupku vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, pribavljanjem putnih isprava i pripremanjem odluka o vraćanju za nacionalna tijela koja će i dalje biti nadležna za njihovo donošenje. Komisija predlaže ubrzanje postupka vraćanja stranih državljana koji nelegalno borave u EU-u. Osobe čiji su zahtjevi za azil odbijeni tijekom postupaka na granici izravno će se usmjeravati prema pojednostavnjenom postupku vraćanja, bez određivanja razdoblja za dobrovoljni povratak te uz kraće žalbene rokove. Uz suzbijanje nelegalnih migracija predlaže se bolje uređivanje zakonitih putova za osobe kojima je potrebna zaštita i uspostavljanje privlačnih kanala za migracije radne snage koje se temelje na potrebama.
Komisija je ponovno predložila prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom u pojedinim, ne u svim, područjima vanjske politike i sigurnosne politike, a za što postoji pravni temelj u Lisabonskom ugovoru.
Europska komisija predložila je jačanje Ureda javnog tužitelja tako što će mu se dati ovlasti za borbu protiv prekograničnog terorizma. Predlažu se i nova pravila o uklanjanju terorističkog sadržaja s interneta za koji se ističe da je najopasniji u prvim satima od objavljivanja zbog brzine kojom se širi. Komisija zbog toga predlaže pravno obvezujući rok od jednog sata unutar kojeg se, nakon što nadležna nacionalna tijela izdaju nalog za uklanjanje sadržaja, taj sadržaj treba ukloniti.