Najmanje petero djece stradalo je na hrvatskim cestama od početka školske godine koja je u većem dijelu Hrvatske započela 3. rujna. U većini slučajeva policija je navodila da su djeca neoprezno prelazila kolnik, no u nekim slučajevima uzrok su bili odrasli.

Posljednja u nizu takvih nesreća dogodila se u utorak poslijepodne oko 16.30 sati kada je u Starom Slatiniku na slavonskobrodskom području na sedmogodišnje dijete službenim automobilom naletio policajac. Dječak je u nesreći teško ozlijeđen, a nakon pružene hitne liječničke pomoći zadržan je na daljnjem liječenju u bolnici u Slavonskom Brodu.
Niz u kojima su stradala djeca započeo je prošlog četvrtka kada je u Ulici Antuna Gustava Matoša u Tovarniku automobil naletio na 9-godišnjaka koji je biciklom prelazio cestu izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Prema neslužbenim informacijama, dječak je lakše ozlijeđen. Istoga dana u Ulici Mate Lovraka u zagrebačkoj Dubravi automobil je naletio na 12-godišnju djevojčicu na obilježenom pješačkom prijelazu. Kako doznajemo, djevojčica je zadobila prijelom baze lubanje, sljepoočne kosti i prijelome ruku. Nakon nesreće u bolnici je stavljena u induciranu komu.
Tog istog četvrtka prije tjedan dana u Ulici Vladimira Nazora u Šibeniku 28-godišnji je motociklist naletio na dijete koje je majka vodila preko zebre. Teško ozlijeđeno dijete zadržano je na liječenju u šibenskoj bolnici. U ponedjeljak je u naletu automobila u mjestu Mišići na dubrovačkom području lakše ozlijeđeno 12-godišnje dijete koje je u trenutku kada je naišao automobil pretrčavalo cestu.
Prema podatcima iz policijskog Biltena o sigurnosti cestovnog prometa, sto troje djece u dobi do 13 godina smrtno je stradalo u prometnim nesrećama u Hrvatskoj. Još ih je 1576 ozlijeđeno teško i 10.080 lakše.
Dražen Jeđud, osječki prometni stručnjak, ističe da je najvažnije što svi moraju imati na umu to da su djeca posebna skupina sudionika u prometu.
- Djeca su vrlo osjetljiva skupina, i to ponajprije jer nisu dovoljno prometno educirana, ponašaju se često nepredvidivo i nelogično, teže su uočljiva jer su nižeg rasta, naročito iza nekih zapreka kao što su živice, ograde, stupovi te posebice između parkiranih vozila. Na njih treba obratiti posebnu pažnju, posebice u fazi prilaza mjestima gdje se djeca mogu očekivati, primjerice u blizini vrtića, osnovnih škola, dječjih radionica i igrališta, parkova i slično - kaže osječki prometni stručnjak. Kako dalje ističe, vozači mogu uvijek djelovati preventivno tako da se pripreme na reagiranje na moguću pojavu djece, odnosno ne samo da reagiraju kada se dijete već pojavi, jer se tako skraćuje vrijeme reagiranja i mogućnosti izbjegavanja nesreće su veće.
- Puno toga može se izbjeći samom preventivom, i to ne samo gdje postoje obilježeni pješački prijelazi, jer djeca vrlo često prelaze cestu i gdje oni ne postoje. Vozači obično misle da ako nema obilježenog pješačkog prijelaza, tu nema ni opasnosti, no djeca vrlo često nisu svjesna opasnosti - kazao je Dražen Jeđud.
Što se tiče djece biciklista, slična je situacija.
- Potrebno je prilikom obilaženja, odnosno pretjecanja djece, održavati povećani bočni razmak između vozila i bicikla da bi se povećalo vrijeme za reagiranje vozača i izbjegla mogućnost nesreće. Postoji nešto što se zove sigurnosni razmak prilikom pretjecanja bicikla, ali kad se pretječe dijete na biciklu, potrebno je da taj razmak bude puno veći baš zato što djeca vrlo često skreću ulijevo, a da ne provjere prometnu situaciju iza sebe. Djeca kao putnici u automobilu, to više ide na dušu roditeljima koji ne bi smjeli upravljati vozilom dok dijete nije osigurano u vozilu u sjedalici, ovisno o dobi. Sjedalice moraju biti određene prema dobi djeteta po kategorijama, u svakom slučaju dijete mora biti fiksirano za sjedište vozila sigurnosnim pojasom vozila ili sjedalice fiksirane s pomoću pojasa ili izofiks-sustava, a onda se dijete veže pojasom sjedalice - navodi prometni stručnjak.