Vlada ne želi stvarati nikakve dodatne terete poduzetnicima, poglavito malima i srednjima, a po okončanju javnoga savjetovanja o paketu poreznih izmjena te potom u Vladinoj i saborskoj proceduri bit će prilike za analizu svih kritika predloženih izmjena, izjavio je ministar financija Zdravko Marić.

Upitan nakon sastanka u Vladi je li se nakon burnih reakcija poduzetnika na najave povećanja osnovice za obračun doprinosa za predsjednike i članove uprava od toga odustalo, odgovorio je da je u tijeku javno savjetovanje i da su i burne reakcije jedan od rezultata toga te da će ih Vlada razmotriti. Ministarstvo financija je, naime, u javnu raspravu osim drugih prijedloga izmjena poreznih propisa, uputilo i prijedlog o povećanju osnovice na koju predsjednici i članovi uprava moraju obračunati mirovinski i zdravstveni doprinos a 0,65 na 1,1 prosječnu brutoplaću, što je izazvalo brojne kritike iz poduzetničkih redova.
"Ima jako mnogo komentara, neki su možda malo oštriji, ali sve ih primamo i uzimamo u obzir i do kraja procedure iznaći ćemo najbolje rješenje", rekao je Marić. Naglasio je kako nema namjere ići u nešto "svojeglavo" te kako su Vlada i Ministarstvo financija već pokazali da "imaju sluha". Podsjetio je da su poduzetnici tražili mjere u području poreznog tretmana sezonskih radnika, priznavanja troškova nabave i održavanja automobila u službene svrhe te da im je Vlada odgovorila u okviru fiskalnih mogućnosti.
Što se tiče posebno malih i srednjih poduzetnika koje najviše "žulja" najava dizanja osnovice za doprinose direktora i članove uprava, Marić je podsjetio da je Vlada i bez apela poduzetnika uvela obračunavanje poreza na dobit prema novčanom tijeku do tri milijuna kuna, odnosno prema realiziranim fakturama, a ne prema obračunskom načelu, prema kojemu se porez plaća i na isporučenu, a nenaplaćenu robu i usluge. Pored toga, smanjena je stopa poreza na dobit, podsjetio je Marić. "Naša ideja od samog početka upravo jest da se stimulira i potiče poduzetništvo i žao mi je što se možda u nekim stvarima stječe dojam da je ovo nekakav kontraudar. Ne, ni u kojem slučaju", rekao je Marić.
Upitan misle li tako i koalicijski partneri, odgovorio je da je s njima "ista stvar" te da je u paketu poreznih izmjena devet zakona najveća izmjena sniženja stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće, a da je velika izmjena i smanjivanje doprinosa na plaće, odnosno ukidanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu. Marić ističe kako bi porezne izmjene kao dio trećega kruga porezne reforme na snagu stupile s prvim danom iduće godine. Ukupni učinak poreznog rasterećenja unutar reforme započete s početkom 2017. ministar procjenjuje na šest milijardi kuna.