Lokalni čelnici gradova i općina uza Savu već godinama traže obnovu i unaprjeđivanje plovnog puta te rijeke, a među najupornijim je zagovornicima načelnik općine Davor, u Brodsko-posavskoj županiji, Đuro Anđelković. On smatra da je Sava velik resurs, ali neiskorišten i drži da bi se obnovom plovnoga puta do granice sa Srbijom probudili i gospodarstvo, ugostiteljstvo, turizam…

- Ako od Osijeka do Siska uz Dunav, Dravu i Savu živi pola milijuna ljudi, govorimo o bogomdanim resursima, a mi ih ne iskorištavamo, pa se nameće zaključak da smo sami sebi neprijatelji. Kako to drukčije nazvati, nesposobnošću, nerazumnošću, glupošću, ako baš hoćete… Ma to je za zaplakati. Ponavljam, govorimo o vrhunskim potencijalima hrvatskih rijeka, gdje obitava pola milijuna ljudi. Nažalost, sa svakim danom sve manje - kazao je Đuro Anđelović u razgovoru za lokalni list.Objašnjava da je Sava plovna vrlo malo dana u godini, kada je vodostaj visok, a s obzirom na to da nema uređen plovni put, nema ni interesa riječnih brodarskih kompanija za distribucijom robe i dobara tom rijekom. Napominje da je riječni prijevoz deset puta jeftiniji od cestovnog i pet puta od željezničkog te smatra da bi to dovelo do velikog interesa investitora za ulaganje u gospodarske zone uz obalu Save.- Pa hajdemo u tom smislu razmišljati! Ne govorim samo o Davoru nego i o nizu hrvatskih gradova na rijekama, tu su Slavonski Brod, Vukovar, Županja… Radi se o mnogostrukoj koristi u svakom smislu. Ako je prije 30 do 40 godina dnevno rijekom Savom plovilo nekoliko desetaka brodova, a danas s ovakvom tehnologijom i tehnikom mi nemamo uređen plovni put, onda si stvarno moramo postaviti pitanja o odgovornosti upravljanja nacionalnim bogatstvom, odnosno prirodnim resursima – ustvrdio je Anđelković.Upozorava na još jedan apsurd, činjenicu da na hrvatskoj obali Save danas više nema ni šljunčara, a Hrvatska šljunak kupuje iz susjedne Bosne, koja ga vadi iz te iste rijeke. - Žurno nam je potrebna politička odluka na najvišoj razini i realizacija obnove hrvatskih riječnih putova. Jednostavno moguće, a svjetlosnu godinu daleko - zaključio je.Objašnjenje i informaciju o tome što se poduzima na obnovi plovnoga puta Save, mogu li se u skorije vrijeme očekivati konkretni pomaci i kada bi brodovi opet mogli ploviti Savom, do granice sa Srbijom, dobili smo u Agenciji za vodne putove. Ondje podsjećaju na značenje rijeke Save, koja je od povijesnih vremena bila važna prometna komponenta u povezivanju Podunavlja i Jadranskog mora, odnosno sjeverozapadne Hrvatske. Posebno je to bilo važno u razdobljima do izgradnje željezničkih pruga i moderne cestovne infrastrukture, kada je to bio najvažniji oblik robnog prijevoza. Nakon Drugog svjetskog rata prijevoz ostalih roba sve se više smanjuje, ali se pojavio prijevoz sirove nafte i naftnih derivata, što je do kraja osamdesetih godina bilo jedina roba, ako se izuzme lokalni prijevoz šljunka i pijeska.- Godišnja količina sirove nafte koja se prevozila iz stovarišta na Ruščici iznosila je oko 1,1 milijun tona, a odvožena je prema rafineriji Sisak i manji dio do rafinerije u Bosanskom Brodu. Također se obavljao prijevoz naftnih derivata iz rafinerija nizvodno u smjeru Dunava. Poznata je činjenica da je i eksploatacija na naftnim poljima u Slavoniji prekinuta tijekom Domovinskog rata, a poslije obnovljena, ali u znatno manjem opsegu, pa je tako i prijevoz pao na samo 80 do 100 tisuća tona godišnje - navodi pomoćnik ravnatelja Agencije za vodne putove Venceslav Vavrouš. Napominje kako bi bilo moguće prevoziti i veće količine da je plovni put uređen i redovito održavan.Zbog smanjenog intenziteta plovidbe i prestanka eksploatacije šljunka i pijeska korito Save se na plićacima sve više zapunjava, a plovidba je sve otežanija. Vavrouš naglašava da su mogućnosti održavanja ograničene i zbog toga što je rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode limitirana količina nanosa šljunka i pijeska koja se može uklanjati. Iznio je podatak da se godišnje iz vodotoka dopušta ukloniti samo 51 tisuća prostornih metara nanosa, što je nedovoljno za održavanje plovnosti za ekonomski opravdanu plovidbu. Podsjeća da je Ministarstvo prometa još između 2004. i 2006. godine izradilo Idejni projekt uređenja plovnog puta od Račinovaca do Siska. Poslije, nakon osnivanja, Agencija za vodne putove izradila je Studiju utjecaja na okoliš, provela postupak i početkom 2011. ishodila lokacijsku dozvolu. Jednakovrijedne dozvole dobivene su i od dva entiteta u Bosni Hercegovini, jer se radi o graničnom području. U iščekivanju dozvole od trećeg entiteta i mogućnosti daljnjeg financiranja kroz fondove EU-a, aktivnosti su nastavljene te je kroz program IPA ugovorena izrada Glavnog projekta uz potrebne novelacije Idejnog projekta.- Nažalost, nakon što je obavljen veći dio posla na izradi projektne dokumentacije, 2015. projekt je obustavljen, odnosno suspendiran, jer se Bosna i Hercegovina povukla iz svoga dijela projekta. Obustavljen je i projekt uređenja plovnog puta od Beograda do Brčkog, koji je provodila BiH u suradnji sa Srbijom – objasnio je. U dogovoru s Ministarstvom mora, prometa i razvitka pristupilo se drukčijoj koncepciji uređenja plovnog puta, ali više ne za cijeli plovni put od Račinovaca do Siska, nego po kritičnim dionicama.- Prioritetno je definirana kritična dionica Jaruge - Novi Grad. Za nju je 25. listopada 2017. u Vukovaru potpisan ugovor kojim se osigurava sufinanciranje projekta izrade studijsko-tehničke dokumentacije uređenja vodnog puta rijeke Save na dionici Jaruge – Novi Grad. Istovremeno je potpisan i ugovor za sufinanciranje projekta Izgradnja i unapređenje infrastrukture u luci Slavonski Brod - ističe pomoćnik ravnatelja Agencije za vodne putove.Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za izradu studijske i tehničke dokumentacije i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora s izrađivačima. Također je pokrenut postupak za sljedeću kritičnu dionicu, od Puske do Prelošćice (između Jasenovca i Siska), za koju je definirano da će se krenuti u postupak kada počne izrada dokumentacije za dionicu Jaruge – Novi Grad. "Fizički radovi na dionici Jaruge - Novi Grad, prema našem iskustvu, mogu početi krajem 2020., a vjerojatno početkom 2021. godine. Tim projektima uklonit će se najveće smetnje zbog nedovoljnih dubina na Savi, uz uvjet da se ne povećaju klimatski ekstremi i sušna razdoblja ne postanu sve češća i dugotrajnija. Istovremeno bi se uređenjem infrastrukture u luci Slavonski Brod i realizacijom Master plana Nove luke Sisak osigurao i promet roba plovnim putem", zaključuje Vavrouš.I općinski načelnik Babine Grede Josip Krnić veliki je pobornik osiguranja plovnosti rijeke Save. - Mi smo već u planovima Lučke kapetanije Slavonski Brod i imamo i snimljeno korito rijeke Save na području Babine Grede. Nas zanima malo pristanište i to smo već nekoliko puta naglašavali u resornome ministarstvu. Sve pametne europske zemlje iskorištavaju svoje rijeke i svoje prirodne resurse, jer riječ je o daleko najjeftinijem prijevozu robe i dobara - ističe Krnić. Uvjeren je da bi uređenje plovnoga puta Save i izgradnja pristaništa, odnosno malih privezišta za čamce, glisere.. bili snažan vjetar u leđa turističkom otvaranju Babine Grede, a sve bi se odrazilo i na gospodarski razvoj.- Sava je strašan medij, s ogromnim potencijalima, koji nitko od nas ne koristi, što je najžalosnije, jer takve projekte podržava i Europska unija. Mi se kao vodimo da smo Babina Greda na Savi, a u stvarnosti smo jako daleko, kao da s tom rijekom nemamo veze, što je velika šteta i poražavajuće za sve nas - zaključuje Krnić.No Jakša Šestić, načelnik Drenovaca, općine na istoku županjske Posavine, koja se proteže uza Savu, priznaje da baš i nije optimističan kada je u pitanju uređenje i unaprjeđivanje plovnoga puta od Siska do Račinovaca. Napominje da je riječ o sveobuhvatnom i cjelovitom projektu, gdje su nužni opsežni zahvati, potrebno je izgraditi riječne luke, pristaništa... Tu si i brodarske tvrtke, moraju se osigurati prijevoznički i putnički brodovi, potrebna su zanimanja kapetan, lađar…- Riječni promet zasigurno je jeftiniji od cestovnog, ali preusmjeravanje prometa na rijeku zahtijeva golema ulaganja i to je znatno složenija priča. Nije tu dovoljno izmuljiti korito Save i izvaditi malo pijeska. Pa već deset godina vade ga bosanski brodovi iz Save, i to u ogromnim količinama. Povađen je kompletan pijesak od Račinovaca do Rajevog Sela, samo što ga nije izvadila Hrvatska i nismo mi dobili koncesijske naknade, nego netko u Bosni - upozorava Šestić. Napominje da bi u projekt uređenja plovnoga puta i povezivanja trebali biti uključeni i Bosna i Hercegovina i Srbija, ali one nisu u Europskoj uniji, što je, smatra, također dodatan problem u cijeloj priči.- Vjerujem jedino u to da nam država osigura poticajne mjere za pogranična područja, i to vrlo dobre poticaje, da i k nama dođe nešto kapitala i da se otvore radna mjesta. Donose ih za planinska područja, za otoke, koji su tri puta razvijeniji od nas. Mi smo suočeni s masovnim iseljavanjem ljudi, a sve su mjere izostale - i za pogranična područja i za ruralni razvoj. Zapostavljeni smo, zaboravljeni, investitori nas obilaze u širokom luku… Bez hitne reakcije države ovaj granični dio Hrvatske ostat će prazan, a to nikako nije dobro za budućnost Hrvatske i ne smije se dopustiti - upozorava Šestić.