Objavljeno 17. kolovoza, 2018.
Poražavajuće je na Poljoprivrednom fakultetu, koji je u ljetnom roku upisalo 119 od 444 preddiplomaca
Mladi jako dobro znaju zašto su ili nisu birali određene studije, i to je poruka svima koji vode visoka učilišta – onima koji imaju pozitivan rezultat da tako nastave, a onima gdje je ostalo najviše neupisanih da moraju mijenjati stvari – komentirao nam je, vrlo otvoreno, do sada najveći broj slobodnih mjesta na Sveučilištu J. J. Strossmayera nakon upisa u ljetnom roku prorektor za nastavu i studente, prof. dr. sc. Dražan Kozak.
Naime, čak 1373 mjesta slobodna su u jesenskom upisnom roku na preddiplomskim sveučilišnim, integriranim i stručnim studijima na 17 sastavnica Sveučilišta u Osijeku! Riječ je o trećini od ukupne kvote za upis u akademsku godinu 2018./2019. - od 3960, u ljetnom je roku upisano 2587 studenata! Lani je za jesenski upisni rok slobodno bilo 860, a preklani 712 mjesta. Iako je za upise u novu akademsku godinu predviđeno 543 mjesta više u odnosu na prethodnu, broj upisanih u ljetnom roku samo je nešto veći – lani se u prvom roku upisalo 2557 brucoša, a preklani, kada je kvota iznosila 3262, upisano ih je 2549.
Mnogi fakulteti i odjeli ovo ljeto nisu uspjeli upisati ni polovinu novih studenata – to su Poljoprivredni fakultet (koji je nedavno promijenio naziv u Fakultet agrobiotehničkih znanosti, nap.a.), Pravni fakultet, Odjel za fiziku i Odjel za kemiju te Katolički bogoslovni fakultet.
Kako privući studente
Prema omjeru broja kvota, upisanih i slobodnih mjesta najkritičnije je na Poljoprivrednom fakultetu (Fakultetu agrobiotehničkih znanosti), koji je za sada upisala samo četvrtina studenata - 119 brucoša od ukupno 444, što će reći da je ostalo čak 325 mjesta! Usporede li se podatci s prethodnim godinama, još su više zabrinjavajući – lani u ljeto upisano je gotovo dva i pol puta više brucoša (289 od 463), a preklani četvrtina ukupne kvote (334 od 464). Iako se, kao i prorektor, nada da će se većina slobodnih mjesta popuniti ujesen, dekan prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić zna da ne vrijedi sjediti i čekati, nego da treba poduzimati konkretne mjere kojima će privući nove studente.
- Promijenili smo naziv, i od iduće godine uvodimo nove studijske programe koji idu u segment poljoprivredne biotehnologije, u smjeru poljoprivrede i zaštite okoliša te obnovljivih izvora energije. Ti studijski programi imaju budućnost u 21. stoljeću, posebice u području bioekonomije i cjelokupnoga dijela biotehničkih znanosti i vjerujemo da ćemo uz njih pridobiti nove studente – komentirao je dekan Zmaić. Velikim dijelom krivi i dosadašnje najlošije rezultate državne mature – u poljoprivrednim školama iz kojih najčešće dolaze njihovi budući studenti sve manje učenika polaže maturu i u tome su sve lošiji, iako pišu ispite B razine. Potvrdio je to i Marinko Džakula, prof., ravnatelj Poljoprivredne šumarske škole Vinkovci, koja inače daje znatan broj studenata ovog fakulteta, a ove ih se godine upisalo samo šestero.
Naujspješniji u ljetnom roku ove je godine Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, ujedno i napoželjniji na osječkom Sveučilištu među ovogodišnjim maturantima. Studij Kineziologije tog fakulteta među rijetkima je u prvom roku popunio sva mjesta, a tako je bilo i lani. Mjesta nema još samo na Matematici i računarstvu Odjela za matematiku, Arhitekturi i urbanizmu Građevinskog i arhitektonskog fakulteta te Psihologiji Filozofskog fakulteta.
Bauk iseljavanja
- Na sveučilištima još nismo osjetili bumerang negativnog demografskog trenda, nama će se tek dogoditi ta praznina. Kada iseljena djeca dođu u godine za studiranje, nećemo ih imati – upozorava prorektor Kozak koji i govore na manifestacijama Sveučilišta često koristi kao priliku kako bi pred akademskim i političkim uglednicima ukazao na taj gorući problem. Srž problema vidi u dramatičnoj demografskoj slici istoka Hrvatske i sve težem zadržavanju mladih u Slavoniji i Baranji, što se u konačnici odražava na cijeli obrazovni sustav – sve manje djece u školama pa i studenata. Ako je samo Slavonija u posljednjih 13 školskih godina ostala bez više od 34.000 učenika, o čemu smo nedavno pisali, što tek čeka naša visoka učilišta?
Na stranu i preporuke HZZ-a, popis deficitarnih zanimanja i sve drugo prema čemu bi se trebalo voditi pri određivanju upisnih kvota – postavlja se pitanje, što mladi poručuju svojim izborom studija? A poručuju jako slično. Budući brucoši Sveučilišta u Osijeku, kojih je za sada puno manje od očekivanog broja, vrlo jasno poručuju da ih najviše želi studirati u području tehničkih znanosti, i to na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) te u području interdisciplinarnih znanosti, točnije Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a najmanje ih privlače društvene i humanističke znanosti, konkretno Pravni i Ekonomski fakultet te biotehničke znanosti, i to Poljoprivredni fakultet. Poželjni su studiji u području biomedicine i zdravstva te prirodnih znanosti, a manji je interes u umjetničkom i znanstvenom području.
Jasenka Pejaković
poruka
MLADI ZNAJU ZAŠTO BIRAJU ODREĐENE STUDIJE
NAJBOLJI UPISNI REZULTATI
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, osim što je u pogledu upisanih studenata najuspješnija ovogodišnja sastavnica Sveučilišta, ima i svoj dosadašnji najbolji upisni rezultat unatrag nekoliko godina. Naime, za jesenski je rok slobodna je samo osamnaestina mjesta, dok ih je, primjerice, na tom fakultetu lani bila slobodna četvrtina (99 od 345), a preklani manje od petine mjesta (69 od 297). U ljetnom roku u novu akademsku godinu na kvotu od 335, upisalo se 317 studenata, ostavivši tako rekordno mali broj neupražnjenih mjesta. Od ukupno 18 slobodnih, čak je 15 na maturantima najatraktivnijem studiju Ranog i predškolskog odgoja koji se izvodi u Osijeku. Po jedno je mjesto ostalo na Učiteljskim studijima u Osijeku i Slavonskom Brodu, a kvota na studiju Kineziologije popunjena je u prvom roku, kao i lani. Kao drugi najuspješniji na upisima u ljetom roku ističe se i FERIT, gdje je slobodna samo jedanaestina mjesta. Gotovo jednak udio slobodnih mjesta – jedanaestina - ostao je i na Odjelu za biologiju (slobodno sedam mjesta). Sa po 11 slobodnih mjesta slijede Medicinski fakultet te Odjel za matematiku.
NESLAVNI REKORDI NA TRIMA FAKULTETIMA
Gotovo trećina slobodnih mjesta za jesen na čitavom Sveučilištu otpada na Pravni i Ekonomski fakultet, na kojima je zajedno ostalo 535 mjesta, a pridruži li im se i Poljoprivredni (Fakultet agrobiotehničkih znanosti), taj se broj penje na 860 od ukupno 1373 slobodnih mjesta! Pravni fakultet dobio je ni polovinu brucoša – u prvom roku od upisalo se 211 novih studenata na 517 mjesta! Od 306 slobodnih mjesta najviše je na studiju Prava (203) i stručnom Upravnom studiju (93), a deset mjesta ima i na studiju socijalnog rada. Ekonomski fakultet u ljetnom roku upisalo je 331 od predviđenih 560 brucoša. Na preddiplomskom studiju slobodno je 160 mjesta, a na stručnim studijima Trgovine i Računovodstva ukupno 69. Iznimno je zabrinjavajuće i na Odjelu za fiziku, gdje se od 51 studenta u prvu godinu upisalo tek 14, na Odjelu za kemiju od ukupno 50, upisanih je 24, na Katoličko-bogoslovnom fakultetu upisalo se tek sedam brucoša – slobodno je čak 38 mjesta. Na Akademiji za umjetnost i kulturu popunjeno je 99 od 157 mjesta, a na Strojarskom fakultetu 103 od 195 mjesta. Na Filozofskom fakultetu ostalo je 66 mjesta od 290, na Fakultetu za dentalnu medicinu 56 od 235, a na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu 28 od 235, dok je među uspješnijima Prehrambeno-tehnološki fakultet, koji je upisalo 123 od traženih 150 brucoša.
prof. dr. sc. Dražan Kozak
prorektor za nastavu i studente
ILI ĆEMO MORATI SMANJITI KVOTE, ILI UPISIVATI VIŠE STRANIH STUDENATA
- Vjerujem da ćemo u jesenskom roku popuniti kvote na svim našim visokim učilištima. Međutim, sve ovo je upozorenje za nadolazeće godine - ili ćemo morati smanjivati kvote ili upisivati više stranih studenata, kojih trenutačno imamo u neznatnom broju. Vrlo brzo bismo mogli doći gdje i Slovenija – imaju kapacitete, sjajna sveučilišta, profesore, laboratorije, ali nemaju djece. Upravo zbog toga na sve načine pokušavaju privući djecu iz regije, ponajprije iz Hrvatske. Tako imate velik broj djece iz Čakovca i Varaždina koji besplatno studiraju na mariborskim visokim učilištima. Mislim da bismo se i mi trebali u tom smislu repozicionirati, odnosno pokušati uzeti što je više moguće budućih studenata iz regije pa i cijeloga svijeta, a to podrazumijeva i studije na engleskom jeziku, koje trenutačno nemamo. Lokalna znanost također pripada svijetu i nitko nije izolirani otok, tako ni Hrvatska ni naše sveučilište. Zašto ne bismo imali i studente iz Kine i Indije? Možemo o tome misliti što hoćemo, ali kada se budemo suočili s time da nam nedostaje tisuću ili dvije studenata, onda ćemo shvatiti da imamo problem koji smo mogli prevenirati - zaključuje prorektor Kozak.