Kontroverzni herbicid glifosat dodatno se posljednjih dana našao pod povećalom svjetske, ali i domaće javnosti, nakon što je sud u San Franciscu presudio da Monsanto mora platiti gotovo 290 milijuna američkih dolara odštete vrtlaru i podvorniku u jednoj školi u SAD-u, oboljelom od karcinoma, jer da ga nije obavijestio o opasnosti svojeg herbicida Roundupa. Time je američki vrtlar pobijedio agrokemijsku tvrtku u povijesnom suđenju. Porotnici su odlučili da je Monsanto djelovao "zlonamjerno" te da je njegov herbicid Roundup koji sadrži glifosat, kao i njegova profesionalna inačica RangerPro, "znatno" pridonio bolesti tužitelja koji je često koristio to sredstvo.

Agrokemijski div smjesta je najavio namjeru da uloži priziv na tu odluku. Ta multinacionalna kompanija obratila se javnosti pozivajući se na znanstvene studije da glifosat ne izaziva rak, da nije kancerogen. I njemački Bayer stava je da je glifosat nekancerogen, siguran. I, dok je za Amerikance, odnosno tamošnji sud, on kancergoen, naši poljoprivrednici, a napose ga koriste vinogradari i voćari, odnosno oni s trajnim nasadima, kao i ratari, u glifosatu ne vide ništa sporno te su i dalje za njegovu primjenu. Jeftin je i učinkovit protiv korova, poručuju svi u jedan glas, dok je istovremeno na snazi dozvola o produljenju njegove uporabe na pet godina. Odlučile su tako krajem studenoga 2017. godine zemlje članice Europske unije. Za takvu odluku tada je glasovalo 18 zemalja članica, devet je bilo protiv (među kojima i Republika Hrvatska), dok je jedna članica EU-a bila suzdržana.


Poljoprivrednik iz Drenja Željko Fabric protiv je zabrane uporabe glifosata. "Cijena mu je relativno povoljna, a i učinkovit je protiv korova. Po litri on košta oko 40 kuna, a na veliko možda i manje. Po hektaru mi treba dvije do šest litara glifosata. Mi, ratari, koristimo ga najčešće za strnjake nakon žetve", kaže Fabric. Na upit zna li koga tko se požalio da je obolio od raka sa sumnjom na učinak glifosata, Fabric odgovara negativno.
– Kod nas se taj herbicid ni približno ne koristi kao u Americi, punoj genetski modificiranih organizama (GMO) koji se prskaju njime, a Hrvatska je, podsjetimo, GMO free. Kod nas je on zastupljen daleko manje nego drugdje - kaže Željko Fabric. Hrvatski voćari su za trajnu uporabu glifosata, i po isteku petogodišnje dozvole.
Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković koristi ga već trideset godina i to, kaže, bez ikakvih problema. "Kao voćar smatram da je to jedan ekološki herbicid u voćarstvu i vinogradarstvu, a zbog toga što on, kada njime poprskate korov u voćnjaku, ne ide, ne djeluje na druge dijelove voćke, nego dolazi u kontakt s tlom i razgrađuje se na dušik. On uopće nije štetan u voćnjaku, na drvenastim kulturama, no kod Amerikanaca koji ga intenzivno koriste u širokoj lepezi poljoprivrede koja je kod njih puna GMO-a, čak i kod povrtlara, on može doći na zelene dijelove biljke i u tom slučaju može štetiti. Amerikanci ga koriste intenzivno kod soje i drugih kultura", kaže Frane Ivković.
Kada se na razini Europske unije raspravljalo o produženju roka uporabe toga herbicida, prvotni prijedlog bio je da to bude na deset godina, no na kraju takav prijedlog nije prošao, nego je rok "prepolovoljen". Stalno ga prate kontroverze i dvojbe o tome koliko je opasan za ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC), objavila je još u ožujku 2015. godine da je herbicid glifosat "vjerojatno kancerogen". Nakon toga Europska agencija za sigurnost hrane donijela je pak suprotan zaključak, tvrdeći kako nema dokaza kojim se mogu povezati glifosat i rak kod ljudi. Glifosat je kemijski spoj kojem su glavne komponente nekoliko herbicida širokog spektra, a u uporabi je više od 40 godina. Predstavnici organizacija koje štite interese europskih poljoprivrednika ističu da je glifosat siguran te da će zbog njegove eventualne zabrane izgubiti na konkurentnosti.

Ni hrvatski vinogradari nisu protiv glifosata. Tako vinogradar Tomo Horvat, iz Mandićevca, u borbi protiv korova već 30 godina koristi taj herbicid i nije pobornik njegovog micanja iz prakse. "Zadovoljan sam tim herbicidiom; ako se on ukine, kako ćemo se boriti s korovima?! Čuo sam za sudsku presudu u Americi, no mi ga koristimo u daleko manjim dozama od Amerikanaca", kaže Horvat. Ni on ne zna za neki ovdašnji slučaj, odnosno da se netko žalio na zdravlje zbog uporabe glifosata. I Horvat se poziva na prihvatljivu cijenu i učinkovitost tog herbicida. Ukine li se njegova primjena, pita se gdje naći radnu snagu koja će kopati korov, pa poručuje: "Po hektaru mi treba 2,5 litara glifosata. Ma, neka mu je cijena i 200 kuna, no gdje ću ja naći čovjeka koji bi za 200 kuna deset sati pljevio korov".

Europska komisija trenutačno je u fazi određivanja države članice koja će imati ulogu države izvjestiteljice za ponovnu ocjenu aktivne tvari glifosat te država suizvjestiteljica. Nakon što se provede ponovna ocjena aktivne tvari glifosat i Komisija pripremi prijedlog odobrenja/neodobrenja, Republika Hrvatska, kao i druge države članice EU-a, pripremit će službeno stajalište, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.