Prigodom Dana logoraša, u osječkom prigradskom naselju Nemetin kod spomen-obilježja koje podsjeća na taj događaj obilježena je obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika koja se dogodila 14. kolovoza 1992., kada je iz srpskih koncentracijskih logora dovezeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila koji su razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike po načelu "svi za sve".
Obraćajući se okupljenima, zamjenica gradonačelnika Osijeka Žana Gamoš podsjetila je kako su Osječanke i Osječani bili prvi koji su pružili utočište napaćenim ljudima. "Osijek je uvijek tu kada treba dati potporu Hrvatskom društvu logoraša. Danas se prisjećamo i onih koji su dali svoj život tih ratnih godina, na nama je da čuvamo uspomenu na njih", rekla je Gamoš. Zamjenik osječko-baranjskog župana Goran Ivanović zahvalio je bivšim logorašima za sve što su napravili kako bismo imali neovisnu državu, a gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, izaslanik predsjednice RH i predsjednika Vlade RH, rekao je kako nismo dovoljno učinili na tome da krivci za strahote koje su logoraši prošli budu kažnjeni. "Trebamo sve učiniti da konačno dobijete bar moralnu satisfakciju za sve što ste proživjeli", rekao je Penava. Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević podsjetio je da je u logorima bilo oko 500 osoba koje se još uvijek vode kao nestale.
Svečanom akademijom održanom u utorak u Hrvatskom domu u Vukovaru i službeno je obilježen Dan sjećanja na zatočenike srpskih logora tijekom Domovinskog rata.
"Naši podatci govore kako je kroz srpske logore tijekom Domovinskog rata prošlo oko 30 tisuća ljudi, no najveći broj njih nema status logoraša, a ne znam ni jesu li svi logori službeno evidentirani. Ne znam čak ni je li Ovčara upisana kao logor", rekao je predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak koji je dodao kako je žalosno što samo manje od osam tisuća bivših zatočenika ima službeno taj status. Upitan da prokomentira mogućnost da se Srbiji ulazak u Europsku uniju uvjetuje plaćanjem odštete logorašima, podsjetio je kako je HDLSKL još 2002. godine predložio pokretanje toga postupka, no ništa se konkretno nije učinilo. "Dojma sam da se takve teme pokrenu pred izbore ili obilježavanje važnih datuma, no sve ostane samo na riječima. Sa svakim smo ministrom pravosuđa o tomu razgovarali, ali oni nemaju rješenje na koji način pomoći logorašima. Često ponavljam kako očito postoji nekakav službeni dogovor o kojemu mi ne znamo ništa. Prigodno se o toj temi priča 2-3 dana i onda sve zamre do iduće obljetnice", rekao je i istaknuo kako nitko od odgovornih za ustrojavanje logora i pakao koji je u njima vladao nije izveden pred lice pravde. Prema njegovim riječima, puno je toga nedorečeno, pa i apsurdno, uključujući to da su pojedinci koji su zatvarali ljude u logore kasnije završili u hrvatskoj vojsci i danas imaju vojnu mirovinu.