Novosti
PROSJEČNA MIROVINA KOJU HRVATI PRIMAJU IZ INOZEMSTVA IZNOSI 2050 KN

Austrijanci isplaćuju 14 mirovina, a u Njemačkoj u staž ulazi i studiranje
Objavljeno 14. kolovoza, 2018.
Osoba s 50 godina koja ode u Njemačku i tamo odradi sljedećih 15 godina osigurat će mirovinu od 900 eura

Slučaj hrvatskog umirovljenik Ivana Šalkovića iz Orahovice, o kojemu je prije nekoliko dana pisao Glas Slavonije, a koji je za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario jednaku mirovinu kao i za tri godine rada u Njemačkoj, nije ništa neuobičajno i sličnih slučajeva ima mnogo, potvrdio je za naš list Anto Kuprešak iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.


No, on napominje kako sve ovisi o stručnoj spremi i vrsti poslova koju je osoba obavljala u inozemstvu, a u SUH-u kažu kako se kod uspoređivanja njemačke i hrvatske mirovine moraju uspoređivati i velike razlike u životnim standardima i plaćama dviju država. Tako smo sličan slučaj pronašli i kod Županjke Jule N., koja je u Austriji radila nešto malo manje od četiri godine, i to u tvornici konzervirane hrane. Potom je u Hrvatskoj radila 33 godine kao službenica na poštanskom šalteru. Sada prima dvije mirovine. Ona austrijska za manje od četiri godine iznosi 600 kuna, ili 80 eura, a ova hrvatska za 33 godine iznosi 2700 kuna, ili oko 360 eura. Kada ove iznose podijelimo s godinama rada ispada da se Juli naknada za godinu rada kao NKV tvorničkoj radnici u Austriji računa 20 eura, dok joj se naknada za godinu rada kao službenici u Hrvatskoj računa 11 eura mjesečno.
- No, osim ovog iznosa, godišnje primam 14 austrijskih mirovina, jer dobijem bonus mirovinu za Uskrs i Božić u istom iznosu, a nakon deset godina primanja austrijske mirovine primila sam i jubilarnu mirovinu od 100 eura - ispričala je Jula. N.
Po mirovinu u Irsku

Ovakvi izračuni razlog su zbog kojega radnici i dalje odlaze u Njemačku ili Irsku, u kojoj, primjerice, nakon deset godina staža mogu zaraditi minimalnu državnu mirovinu. Izračuni naših iseljenika u Irskoj pokazuju da mogu računati na minimalno 500 eura mirovine nakon deset godina rada. U tvrtki Dekra upozoravaju na još jedan zanimljiv moment.
Naime, osoba u dobi od 50 godina koja u Hrvatskoj ostane bez posla do starosne mirovine treba raditi još najmanje 15 godina, nu s 50 godina teško je zapošljiva na hrvatskom tržištu rada. No, pedesetogodišnjak koji danas ode na rad u Njemačku, do šezdeset i pete može zaraditi mirovinu od 900 eura. Njoj se pribraja i hrvatska mirovina, što je našim ljudima veliki motiv za odlazak. Inače, za stjecanje prava na mirovinu u Njemačkoj potrebno je raditi najmanje pet godina, a ako je riječ o razdoblju kraćem od pet godina, osoba nema obvezno pravo na mirovinu. Ipak uplaćen novac nije izgubljen i radnik u tom slučaju mirovini koju će dobivati u domovini dodaje mirovinski iznos iz Njemačke.
Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozoravaju i da ako se u ovom trenutku uspoređuje posljednja plaća koju ste primili u Hrvatskoj i prvu mirovinu koju primite, imamo činjenicu da je ta mirovina pala ispod 40 posto posljednje plaće. - To je nagli pad u siromaštvo. Osim razlike u iznosima mirovina imate i velike razlike kod općih uvjeta za mirovinu. Tako u Njemačkoj u mirovinski staž ulazi i vrijeme provedeno na studiju, a u skandinavskim državama ne postoji nešto što bi se zvalo studentski ugovor. Studenti tamo rade prema ugovoru o radu, i oni kroz studij uspiju skupiti i do godinu dana staža i tako im nešto kapne i u mirovinski fond. Također u Švedskoj ne postoje povlaštene mirovine, tamo vam svi moraju imati jednake opće uvjete za mirovinu - upozorava Ana Miličević Pezelj iz SSSH-a.
Najviše njemačkih mirovina


Recimo i kako je na prvom mjestu zemalja iz koje Hrvati primaju inozemnu mirovinu Njemačka. Tako 91.886 korisnika njemačke mirovine prima čak 364 milijuna eura godišnje. Slijedi je Bosna i Hercegovina iz koje mirovinu dobiva 29.040 osoba. Na trećem mjestu je Slovenija, pa Austrija koja nam isplaćuje čak 15.502 mirovine. Slijedi Srbija. Švicarska, Kanada i Crna Gora. Iz Švicarske mirovinu prima više od 5000 korisnika, a izračun pokazuje da je prosječna mirovina iz ove države viša od 10.000 eura godišnje po korisniku, ili oko 6844 kune mjesečno u prosjeku. Za razliku od Švicarske, prosječna godišnja mirovina po korisniku koja pristiže iz Njemačke iznosi svega 3963 eura, odnosno 2476 kuna mjesečno. Iza tog podatka krije se velik broj građana koji su tamo odradili svega nekoliko godina, nakon čega su se vratili kući. Iz Austrije hrvatskim umirovljenicima stiže prosjek mirovine od 2164 kune mjesečno. Ukupno gledajući prosječna mirovina koju hrvatski građani primaju iz inozemstva iznosi 2050 kuna mjesečno.
Nefreteta E. Zekić
mirovina
NE ISPLATI SE DOČEKATI U HRVATSKOJ
Možda ste propustili...

IZMEĐU OSIJEKA I VUKOVARA POTRES MAGNITUDE 3,1 PO RICHTERU

U potresu nema štete ni stradalih

EUROPSKI PARLAMENT PODRŽAO RUŽU TOMAŠIĆ

Srušen prijedlog EK o kvotama za izlov male plave ribe u Jadranu

Najčitanije iz rubrike