Poznato je da se osobe s invaliditetom na tržištu rada u Hrvatskoj konstantno bore s diskriminacijom, što nam je početkom ovoga tjedna potvrdila i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, istaknuvši kako je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo registrirano više od 240.000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi, od 18 do 65 godina, od kojih je 70.107 s utvrđenom profesionalnom nesposobnošću bez radnog odnosa, a zaposleno ih je samo 1707. S druge strane, na području istočne Hrvatske trenutno živi više od 80.000 osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, od kojih, prema posljednjim podatcima, iz ožujka 2017., njih 32.088 na području Osječko-baranjske županije. Dakle, osobe s invaliditetom čine oko 10 % ukupnog stanovništva Osječko-baranjske županije, pa smo odlučili provjeriti kakvi su njihovi uvjeti za život u srcu Slavonije i kako gradska infrastruktura utječe na njihovu svakodnevicu.

Konkretno, doznali smo trenutačnu situaciju s pristupačnosti osječkih objekata osobama s invaliditetom, odnosno u kojoj su mjeri javne i stambene zgrade prilagođene svim posjetiteljima. Tako nam je Željko Perković, predsjednik Saveza organizacija invalida Osječko-baranjske županije, kazao kako u posljednje vrijeme više gotovo i ne dobivaju pritužbe članova o pristupačnosti objekata, upravo zbog kampanje iz 2015., kada su fotografirali 35 nepristupačnih objekata u gradu, potaknuvši time znatne promjene.
- Osnovne i srednje škole, kao i brojni fakulteti, uključujući i Županijski sud u Osijeku i ogranke GISKO-a, posljednjih su godina dobili prikladne rampe, dizala i platforme, koji su olakšali život našim sugrađanima s invaliditetom. Prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, sve državne zgrade, kao i mnogi novoizgrađeni javni i stambeni objekti, moraju biti posebno prilagođeni osobama s invaliditetom – objašnjava Perković, predsjednik Saveza, u kojemu je trenutno 16 organizacija i 2930 članova iz cijele županije. Naglašava i kako, unatoč oporavku infrastrukture, središnja knjižnica GISKO-a i Galerija likovnih umjetnosti, uz mnoge druge objekte, još nemaju adekvatan pristup osobama s invaliditetom.
- Tomu je tako jer mnogo toga ovisi o vlasnicima objekata, stambenih i poslovnih, kojima se možemo približiti samo raznim inicijativama. Mnoge banke su zbog naše inicijative izgradile pristupne rampe, ali suočavamo se s velikim problemom, primjerice, diljem Europske avenije, gdje se mnogi objekti ne smiju prilagođavati zbog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pa se trenutno ne može doći ni do rješenja problema pristupa glavnoj zgradi Pošte – upozorava Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, podsjećajući da zbog tih otegotnih okolnosti ni zgrada osječke gradske uprave u Kuhačevoj ulici nije prilagođena za pristup osobama s invaliditetom.

Iako Željko Perković izražava zadovoljstvo trenutnim stanjem pristupačnosti osječkih objekata, pročelnik Kristić napominje kako situacija još nije idealna, ali se svake godine popravlja. Za to je zasigurno najzaslužnije Povjerenstvo za osobe s invaliditetom, koje kao radno tijelo Grada Osijeka od 2010. kontinuirano surađuje s lokalnim organizacijama osluškujući potrebe i prioritete osoba s invaliditetom. Tako u Povjerenstvu, uz Savez, djeluju i udruga Svjetlost, koja zastupa slijepe osobe, kao i Udruga gluhih, kreirajući tako na godišnjoj razini Strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području grada Osijeka, po uzoru na Nacionalnu strategiju RH.
- Prvo moramo ukloniti barijere u glavama sugrađana, kako bi prihvatili različitost, pa tek onda možemo napraviti potpunu rekonstrukciju gradske infrastrukture. Do sada smo sa svim upravnim odjelima Grada Osijeka radili na tehničkoj pristupačnosti nogostupa, pokraj kojih se ugrađuju taktilne trake za slijepe, a za osobe u invalidskim kolicima diljem grada postavljeni su prilagođeni rubnjaci. Također, u rekonstrukciji pothodnika postavljen je lift, a nakon prvotnih problema s ozvučenim semaforima s udrugom Svjetlost smo ih savršeno sinkronizirali i utišali kako ne bi iritirali stanovnike obližnjih zgrada – podsjeća pročelnik Kristić na brojne projekte, kojih, kako kaže, na papiru ima mnogo, ali u stvarnosti treba obaviti još puno radova za potpunu prilagodbu grada Osijeka osobama s invaliditetom.
Naposljetku, treba napomenuti kako upravo Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom iz 2013. godine propisuje obavezne elemente pristupačnosti - za svladavanje visinskih razlika (kompenziranje stuba rampama), za neovisno življenje (prilagodbu svakog desetog novoizgrađenog stana osobama s invaliditetom) te za javni prijevoz. Iz toga se zaključuje da je grad Osijek prema prva dva elementa donekle prilagođen osobama s invaliditetom, a niskopodni tramvaji GPP-a zasigurno će još neko vrijeme ostati san mnogih.