Objavljeno 8. kolovoza, 2018.
Nakon pada 2009. godine, oporavak trgovine krenuo je 2014. od kada prometi u trgovini rastu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) promet u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj u svibnju ove godine porastao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini, ukupan realni promet u trgovini na malo u svibnju je, u odnosu na travanj 2018., porastao za 4,8 %."Promatramo li promet prema vrstama roba, tada je on od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 6,2 %, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima porastao je za 2,5 %. Na godišnjoj razini, dakle u svibnju 2018., u usporedbi sa svibnjem 2017. realni promet od trgovine na malo porastao je za 7,9 %. Što se robe tiče, promet od trgovine na malo je na godišnjoj razini zabilježio rast kod hrane, pića i duhanskih proizvoda i to za 6,0 %, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima porastao je za 10,0 %" navode iz Hrvatske gospodarskre komore (HGK) te dodaju da kad je riječ o trgovini valja istaknuti da je to djelatnost koju karakterizira konkurencija, konsolidacija, koncentracija i internacionalazacija.
"Naime, proces internacionalizacije u trgovini započeo je 1996. i nastavio se tijekom idućih godina.
Zlatna godina trgovine smatra se 2008., kada je prije globalne ekonomske krize, volumen trgovine i prometa u trgovini na malo prema svim pokazateljima bio najveći. Nakon pada 2009., oporavak tržišta trgovine kreće od kolovoza 2014. godine kada prometi u trgovini na malo konstantno rastu sve do danas. Procjene govore da će se ovim tempom rekordna 2008., dostići sljedeće godine, što bi značilo da nam je trebalo više od 10 godina da izađemo iz krize" napominju iz HGK-a.
Prema podacima DSZ-a u svibnju 2018., u odnosu na travanj 2018., sezonski i kalendarski prilagođeni promet svih poslovnih subjekata kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost porastao je za 4,6 %. U svibnju 2018. taj je promet, u odnosu na svibanj 2017., porastao za 9,2 %. Nastavlja se pozitivan trend potrošačkog optimizma u posljednjim godinama na što je svakako povoljan utjecaj imala i promjena oporezivanja plaća, koja je uslijedila 2015. i 2017.
Raste potrošnja
Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje koja čini gotovo 60 % BDP-a, a koja u posljednje tri godine također bilježi rast te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a. Stoga, očekujemo da će realan promet u trgovini na malo imati pozitivna kretanja do kraja godine. Vezano uz navike ponašanja potrošača u vrijeme krize došlo je do promjena ponašanja potrošača, i sada možemo govoriti o trajno promijenjenim navikama potrošača.
Iz HGK-a također napominju da su potrošači postali racionalniji i osjetljiviji na cijenu koja postaje važna pri donošenju odluke o kupnji.
- Valja istaknuti da su potrošači postali sve manje lojalni, prilikom kupnje obilaze i po više trgovaca, a što se tiče zaposlenosti, prema zadnjim obrađenim podatcima DZS-a, u lipnju 2018. broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1.206.344 te je u odnosu na svibanj broj zaposlenih porastao na ukupnoj razini za 1,4 %. Broj nezaposlenih u lipnju 2018. u odnosu na svibanj 2018. pao je za 2,5 %. Kada govorimo o trgovini na malo, došlo je do rasta za 0,4 % u lipnju 2018. Ukupan broj zaposlenih u trogačkoj djelatnosti iznosi 108.749. S obzirom na to da je lani zabilježen manjak broja radnika koji rade u trgovini, kao i u drugim djelatnostima, posebno sezonskim u vrijeme turističke sezone, primjećujemo da su ove godine trgovci, kako bi zadržali svoje kadrove, počeli voditi računa o boljoj poslovnoj politici i uvjetima za zaposlene, iako je i dalje prisutan trend nedostatka kvalicifiranih radnika. Za budući razvoj trgovine svakako je važan i oporavak i rast malih kvartovskih trgovina, zaključuju iz HGK-a.
Nedostaje radnika
Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, kaže da je u djelatnosti trgovine stanje radne snage vrlo „izazovno“.
- Mnogi poslodavci traže radnike, nedostatak radne snage vidljiv je gotovo kod svih poslodavca. Radnici su opterećeni na radnom mjestu. Stres koji radnici doživljavaju izuzetno je velik, radnika je manje, a prometi povećani. Mnogo je radnika iz djelatnosti napustilo svoje radno mjesto. Neki su promijenili djelatnost, a neki su napustili Hrvatsku. Problemi s kojima se radnici suočavaju, da im poslodavci protivno zakonu mijenjaju svakodnevno rasporede, javlja se i pitanje kako koristiti godišnji odmor (posebno u sezonskim sredinama), rad u smjenama… Radno vrijeme je problem, jer je vrlo jasno da s ovim brojem radnika nije moguće kvalitetno odrađivati ovako predugo određeno radno vrijeme. Posebno ovdje apostrofiram potrebu prestanka rada nedjeljom i blagdanom stoga pozivamo poslodavce da trgovine zatvore na blagdane i daju radnicima priliku da se odmore, kaže Zlatica Štulić te dodaje da su poslodavci morali, posebno u sezonskim regijama, povećati plaće, što svakako nije dovoljno, jer, kaže ona, i danas imamo situaciju da neki poslodavci nisu mogli otvoriti trgovine, jer nisu mogli zaposliti radnike koji bi za ponuđenu plaću radili odgovoran i stresan posao.
- Danas imamo situaciju da se u sezonskim regijama ponudom veće plaće, radnici pokušavaju privući drugim trgovcima, pa sad imamo uz borbu za kupca i borbu za radnike. Dugo smo upozoravali na velike probleme u odnosu na zaposlene, a sad je iseljavanje i odlazak iz djelatnosti stvarnost i poslodavci se moraju početi drugačije ponašati i cijeniti radnike, kaže Zlatica Štulić.
Zdenka Rupčić
Mala plaća, teški uvjeti rada, rad blagdanima, noću, prekovremeni rad, rad u trgovini čini neatraktivnim
Trgovci traže na tisuće radnike
- Mnogi poslodavci su na radnike gledali isključivo preko troška, jer je broj nezaposlenih na burzi, bio opravdanje," ako nećeš ima tko hoće". Danas se to promijenilo. U ovom trenutku trgovci traže na tisuće radnike, kako bi mogli funkcionirati. Dovoljno je prošetati se gradom i vidjeti natpise na vratima trgovina da traže prodavače, a veliki sustavi i stimuliraju radnike koji dovedu novog radnika. I dalje se male obrtničke trgovine zatvaraju, a ostali poslodavci, vezano uz uspješnost rada, male trgovine, zatvaraju, ali i otvaraju druge, ovisno poslovnoj procjeni. Mala plaća, teški uvjeti rada, rad blagdanima.. rad u trgovini čini neatraktivnim, kaže Zlatica Štulić.