Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu važnosti poziva Makedoniji za članstvo u savezu NATO na zasjedanju savezništva u Briselu 11.-12. srpnja 2018. godine. Iz opsežne analize "Poslije desteljeća izolacije Makedonija u redovima NATO-a" objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Savez NATO, koji će iduće godine obilježiti 70 godina od osnutka, na zasjedanju u Bruxellesu, koje je održano 11. i 12. srpnja, službeno je uputio poziv Makedoniji da postane nova, već 30. članica NATO-a. NATO je sa svojim poslanstvom kolektivne obrane ključni branik međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Svoje djelovanje u razdoblju nakon završetka hladnog rata proširio je i transformirao se u skladu s mijenjajućim prijetnjama koje ugrožavaju međunarodnu sigurnost, ujedno je povećao broj članica na sadašnjih 29 - Crna Gora je prije godinu dana postala nova članica. Makedonija će u skladu s nedavnim pozivom, kada se okončaju svi predviđeni postupci, postati 30. članica NATO-a. Zavisno od trajanja postupaka ratifikacije to se može dogoditi već u idućoj, jubilarnoj 2019. godini, za NATO savez.


Makedonija je točno prije deset godina na zasjedanju NATO-a u Bukureštu, zbog blokade Grčke, koja je zahtijevala promjenu imena države, ostala pred vratima NATO-a. Grčka je to postavila kao dodatan i novi uvjet za prijam u članstvo Makedonije, nakon ispunjenja inače svih predviđenih uvjeta. Uslijedilo je desteljeće izolacije, koja je u velikom dijelu predstavljala samoizolaciju.
Režim nekadašnjeg vladajućeg VMRO-DPMNE-a grčku je blokadu iskoristio za unutarnju homogenizaciju izbornog tijela na osnovi "pokazivanja prstom" na vanjskog neprijatelja, a time je praktično sam sebe onemogućio za bilo kakve konstruktivne pregovore s Grčkom. Postavlja se veliko pitanje, je li režim Nikole Gruevskog doista istinski želio članstvo svoje države u NATO-u (i EU), odnosno je li to bilo samo prividno održavanje vanjskopolitičkog usmjerenja. Teško bi se bilo koja stranka, pa tako i VMRO-DPMNE smjela i mogla odreći ključnog vanjskopolitičkog cilja zbog konstantne visoke podršku javnosti. Činjenica je da su odmah poslije proglašenja samostalnosti i nezavisnosti Makedonije sve tadašnje parlamentarne stranke u Sobranju (Parlamentu) postigle konsenzus o članstvu u obje temeljne integracije.
U međuvremenu je Makedonija sve vrijeme sudjelovala u programu alijanse za kandidate - Akcijski plan za članstvo (MAP), prošla kroz 18 ciklusa tog programa. Time su makedonske oružane snage postale najprovjeravanija vojska u povijesti NATO-a. Makedonija je sve vrijeme sudjelovala i u drugim aktivnostima saveza, prije svega u brojnim mirovnim operacijama za podršku miru. NATO je sve vrijeme u Makedoniji imao svoj ured za vezu (NATO Liasion Office).
Za razumijevanje važnosti nedavnog poziva Makedoniji za članstvo treba uzeti u obzir činjenicu, da se NATO u 2017. godini proširio za novu članicu - Crnu Goru. Najmoćniji vojno-obrambeni savez u povijesti time je ostao privržen svojoj politici otvorenih vrata. To je bio snažan poticaj i dodatan motiv za novu političku garnituru u Makedoniji, koja je 31. svibnja 2107. godine preuzela vlast u toj državi.

Promjena političke, diplomatske i šire društvene paradigme u Makedoniji otpočela je prije tri godine, kada je tadašnji lider opozicije Zoran Zaev (SDSM) pokrenuo val demokratskih promjena, koje su dovele do nove pozitivne slike te u mnogo čemu ključne balkanske države.
Vlada Republike Makedonije temelji se na integracijskoj paradigmi Zorana Zaeva, s pomoću koje je aktualna vladajuća politička garnitura uspjela izvesti mirnu smjenu vlasti/režima. Uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, donesen je zakon o unapređenju upotrebe jezika drugih etničkih zajednica. U ožujku ove godine EU je usvojio bezuvjetnu preporuku za početak pregovora s Makedonijom. Ta tri velika koraka bila su rezultat rada aktualne makedonske vlade. Analitičarima je bilo u znatnoj mjeri razumljivo da poslije velikih strukturnih promjena u makedonskoj politici moraju uslijediti korjeniti pozitivni pomaci u integracijskom procesu.
Makedonski i grčki premijer, Zoran Zaev i Aleksis Cipras (Syriza), obavijestili su javnost krajem lipnja ove godine da su postigli povijesni sporazum o rješenju spora oko imena, koji je skoro tri desetljeća opterećivao odnose među državama. Sporazum je - simbolično, ali i s velikom praktičnom važnošću i porukom - objavljen na isti dan kada su se prvi put u povijesti sastali predsjednik SAD-a Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Jong-un. Zoran Zaev, tvorac makedonske integracijske paradigme, time je pokazao da je lider širokog formata, kakvoga šira regija nije imala desetljećima.
Ubrzanim tempom uslijedio je potpis sporazuma i njegova ratifikacija u makedonskom Sobranju, na osnovi čega je Grčka obavijestila generalnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska da povlači blokadu na makedonski put k članstvu u EU-u i NATO-u. Europsko vijeće je na zasjedanju u lipnju 2018. donijelo odluku da Makedonija započne pregovore o članstvu s EU-om u lipnju 2019. godine. Na zasjedanju NATO-a u srpnju ove godine uslijedio je službeni poziv Republici Makedoniji da postane punopravna članica.
Događaji su se u lipnju odvijali ubrzanim tempom, tako da je potpuno razumljiva iznenađenost velikog dijela makedonske javnosti, da je poslije tri desetljeća zastoja takav napredak uopće bio moguć. Vidljiva je bila potpuna zbunjenost opozicijske stranke VMRO-DPMNE, čije vodstvo je na taj povijesni iskorak i dostignuće reagiralo poprilično blijedo i neuvjerljivo. To je u osnovi nastavak politike podrivanja makedonske države, obmanjivanja i zbunjivanja makedonske i međunarodne javnosti.

Poziv za članstvo u NATO-u prije svega je veliko priznanje Makedoniji za velike demokratske promjene i rezultate u protekloj godini dana. To znači da su promjene moguće i ostvarive i da Makedonija - kao i regija zapadnog Balkana - ima potencijale koji to omogućavaju. To je snažna poruka i poticaj drugim državama, koje su u čekaonici za EU i NATO. Isto tako je važno da je Bruxelles prepoznao tijek promjena u Makedoniji i na njih reagirao pozitivno i konstruktivno.
Za Makedoniju to znači da je od problema proteklih godina postala dio rješenja. Njezina politika danas nudi rješenja i time je odličan primjer i promotor euroatlantskog integracijskog procesa u regiji. Pokazala je da je sposobna ostvarivati promjene, temelj za to je izborna podrška na prosinačkim parlamentarnim izborima 2016., kao i na lokalnih izborima u studenom 2017. godine. To je demokratska politička legitimacija sadašnjih vlasti. Ujedno je službeni poziv za članstvo u NATO-u potvrda pravilnosti djelovanja aktualne vlade Republike Makedonije, koja svoje djelovanje temelji na povezivanju kroz paradigmu "Jedno društvo za sve" i "Vlada za građane".
Članstvo u NATO-u znači sigurnost, stabilnost i blagostanje. Time se jača pouzdanost i sigurnost države za strane investicije. Istovremeno je članstvo u NATO-u velik korak prema članstvu u EU. To je neposredno iskustvo svih novih članica poslije okončanja hladnog rata. Bez članstva u NATO-u ni jedna od 29 država ne bi bila tako uspješna kao što je to sada. Članstvo znači suodlučivanje o ključnim pitanjima međunarodne politike. Makedonija neće više biti predmet rasprava na dnevnom redu, nego će zajedno s drugim državama članicama raspravljati i pridonositi rješavanju ključnih međunarodnih pitanja i izazova. To je kvantno pomicanje u funkcioniranju države, koja postane punopravna članica NATO-a.
Članstvo ne znači samo dobitak vezan uz odbrambene, vojne i sigurnosne strukture i funkcioniranje države. NATO se na svojim brojnim odborima bavi i pitanjima kao što su obrazovanje i pitanje okoliša, pitanjem gospodarskih subjekata, koji dobivajući NATO certifikat mogu na različitim tenderima unutar saveza dobivati poslove, što prije nije bilo moguće. Naravno, sve je to zavisno od toga u kolikoj mjeri država u vrijeme ulaska u NATO i kasnije pokazuje proaktivan pristup u tom prestižnom klubu država.
Makedoniju sad čeka približno šestomjesečno razdoblje pretpristupnih pregovora, u kojem mora preuzeti NATO zakonodavstvo i uvrstiti ga u svoj pravni sustav. Dio toga je već učinjen u MAP planu. Poslije toga slijedi potpis sporazuma o pridruživanju, koji zatim ide na ratifikaciju u Sobranje i sve države članice. Taj proces traje približno godinu i pol dana i završava svečanim prijmom u članstvo NATO-a. Tijekom ratifikacijskog procesa makedonski predstavnici već mogu nazočiti radu svih odbora NATO-a (izuzev nuklearnog odbora i Vijeća NATO - Rusija). To će Makedoniju, kao i sve druge države prije nje, uvesti u konkretno funkcioniranje NATO saveza. Ali prije svega toga, premda odluci Makedonskog parlamenta, 30. rujna provest će se referendum o pridruživanju zemlje EU-u i NATO-u te o sporazumu s Grčkom glede imena Sjeverna Makedonija.