Prema službenim podatcima, u Hrvatskoj ima nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika, među kojima se, prema nekim analitičarima, krije ogroman neiskorišteni radni potencijal, jer je dobar dio njih umirovljen u najboljim godinama (neki i s manje od 50 godina), a samo ih je manji dio radno aktivan.
Prema podatcima kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora, 2016. godine 12.000 umirovljenika "zamrznulo" je svoju mirovinu i u radnom je odnosu – što znači da plaća doprinose i sve ostalo.
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da su umirovljenici, i to posebice mlađi, ogroman neiskorišteni potencijal.
- Prema nekim grubim procjenama, zavisno od ponude radnih mjesta, za povratak u svijet rada, naravno, uz neke od poticajnih mjera, spremno je najmanje 40.000 umirovljenika, od kojih bi najveće koristi mogao imati turistički sektor - izjavio je Davorko Vidović i dodao kako za umirovljenike ima vrlo atraktivnih pomoćnih poslova, primjerice u zanimanju sobarice, vrtlara i slično.
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko (HZMO), na nepuno radno vrijeme na dan 30. lipnja 2018. godine u Hrvatskoj je kod pravnih osoba radilo ukupno 4304 osobe - 2657 muškaraca i 1647 žena, a kod fizičkih osoba ukupno 543 - 257 muškaraca i 286 žena.
Povećenje u sezoni
Tako je na 30. lipnja na nepuno radno vrijeme radilo 2914 muškaraca i 1933 žena, što ukupno iznosi 4847 radnika umirovljenika. Mjesec dana prije, tj. 31. svibnja 2018., taj je broj bio nešto manji – na nepuno su radno vrijeme radila 2822 muškaraca i 1829 žena, što je ukupno 4651 umirovljenik na nepuno radno vrijeme.
Prema podatcima HZMO-a, vidljivo je da se broj umirovljenika koji rade na nepuno radno vrijeme penje u sezoni, no ono što je iz tih podataka zanimljivo iščitati jest da se broj umirovljenika koji rade na nepuno radno vrijeme u posljednje dvije godine gotovo udvostručio. Naime, na dan 30.lipnja 2016. godine u Hrvatskoj je na nepuno radno vrijeme radilo ukupno 2707 osoba – 1571 muškarac i 1136 žena. Na dan 30. lipnja 2017. godine na nepuno radno vrijeme radilo je ukupno 3635 osoba – 2151 muškarac i 1484 žene.
Iz podataka HZMO-a vidljivo je da najviše umirovljenika na nepuno radno vrijeme radi u djelatnosti stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, njih ukupno 1043 radilo je na dan 30. lipnja 2018. godine – 660 muškaraca i 383 žene.
Na drugom je mjestu djelatnost trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala pa je na dan 30. lipnja u toj djelantosti radilo ukupno 798 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 459 muškaraca i 339 žena.
Na trećem je mjestu, prema podaTcima HZMO-a, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u kojoj je radilo ukupno 550 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 252 muškaraca i 298 žena.
U prerađivačkoj industriji radilo je na dan 30. lipnja ukupno 464 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 343 muškarca i 121 žena, a u djelatnosti prijevoza i skaldištenja radilo je na nepuno radno vrijeme ukupno 316 umirovljenika – 295 muškaraca i 21 žena.
U djelatnosti poljoprivrede radilo je 58 umirovljenika, od kojih 42 muškarca i 16 žena. Najmanje umirovljenika na nepuno radno vrijeme radilo je u djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija – ukupno dva i oba su žene. Troje umirovljenika na nepuno radno vrijeme radilo je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom... – dva muškarca i jedna žena.
Rade i na šalterima
Od ostalih podataka HZMO-a zanimljivo je izdvojiti da je na dan 30. lipnja na nepuno radno vrijeme radilo njih ukupno 855 – 203 žene i 652 muškarca u zanimanjima – čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori. Najviše je na nepuno radno vrijeme radilo stručnjaka i znanstvenika, njih ukupno 1386 – 851 muškaracai 535 žena. Na isti je dan evideniran rad 722 umirovljenika ineženjera, tehničara i srodnih zanimanja – od toga 430 muškaraca i 292 žene. Zanimljiv je i podatak da su istog dana u evidenciji rada umirovljenika na nepuno radno vrijeme zabilježena 434 umirovljenik na nepuno radno vrijeme – 317 žena i 117 muškaraca – koji rade kao uredski i šalterski službenici. Kao poljoprivredni, lovnouzgojni, šumarski radnici i ribari radilo je 13 osoba – šest žena i sedam muškaraca. U uslužnim i trgovačkim zanimanjima radilo je ukupno 492 umirovljenika na nepuno radno vrijeme. U vojnim zanimanjima nema ni jednog umirovljenika koji je radio na nepuno radno vrijeme.
Ako se pogleda pregled rada na nepuno radno vrijeme umirovljenika po županijama, najviše ih radi u Gradu Zagrebu, njih 1508 - 611 žena i 897 muškaraca, slijedi Primorsko-goranska županija, gdje su na nepuno radno vrijeme radila 634 umirovljenika – 248 žena i 386 muškaraca, potom Splitsko-dalmatinska županija, gdje su radila 554 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 211 žena i 343 muškaraca, a u Istarskoj je radilo 427 umirovljenika na nepuno radno vrijeme – 181 žena i 246 muškaraca.
Razbiti predrasude
U Osječko-baranjskoj županiji na nepuno radno vrijeme radila su 204 umirovljenika – 90 žena i 114 muškaraca. Najmanje umirovljenika na nepuno radno vriijeme radi u Požeško-slavonskoj županiji njih 23 – 6 žena i 17 muškaraca, te u Koprivničko-križevačkoj županiji, njih 33 – 14 žena i 19 muškaraca.
Gotovo udvostručen broj umirovljenika u dvije godine koji radi na nepuno radno vrijeme, ističe Davorko Vidović, govori da dio poslodavaca u nedostatku radne snage sve više poseže za zapošljavanjem umirovljenika te dodaje:
- U Hrvatskoj, primjerice, u dobnoj skupini osoba koje imaju 62 godine, gdje i sam pripadam, tek je svaki četvrti još na tržištu rada. To znači da je velik broj izvan svijeta rada, ili su u mirovini, ili dugotrajno nezaposleni, ili pak nekativni, koji nisu ni u mirovini niti su nezaposleni. Tu se krije ogroman neiskorišteni potencijal. No prije nego što posegnemo za povlačenjem umirovljenika u svijet rada trebalo bi povećati zaposlenost mladih, a potom starijih od 55 godina. Vidović se osvrnuo i na predrasude koje vladaju pri zapošljavanju starijih osoba.
– Osobe u dobi od 60 i neke godine, kojima i sam pripadam, nisu možda sposobne penjati se, primjerice, na krovove i obavljati neke radove, ali postoje na stotine poslova gdje mogu raditi stariji radnici i umirovljnici. Nisam protiv toga ni da umirovljnici rade u djelatnosti šalterskih poslova. Primjerice, možda poštari koji su navršili 60 i koju godinu više ne mogu nositi poštu, ali mogu raditi kao službenici na šalterima - kaže Vidović
Milica Jovanović, savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala, kaže: "I HUP zagovara da se izmjenama radne regulative i propisa o zapošljavanju omogući rad svima koji žele i mogu raditi, tj. da se otklone regulatorna ograničenja za zapošljavanje pojedinih kategorija potencijalnih radnika, a u tu grupu ubrajamo i umirovljenike. S obzirom na općenit nedostatak radne snage u svim sektorima, smatramo da im je potrebno omogućiti rad bez gubitka prava na mirovinu."
Zdenka Rupčić
Milica Jovanović
savjetnica glavnog direktora HUP-a za tržište rada
“I HUP zagovara da se izmjenama propisa omogući rad svima koji žele raditi, tj. da se otklone ograničenja za zapošljavanje, a u tu grupu ubrajamo i umirovljenike”
Produktivnost radnika raste s dobi
Pri zapošljavanju starijih radnika ili pak umirovljenika postoje mnoge predrasude, primjerice da produktivnost radnika opada s njihovom dobi. No istraživanja su pokazala da produktivnost radnika raste s njihovom dobi. Prva studija koja je upozorila na to obuhvaćala je njemačke radnike koji rade na industrijskoj traci u tvornici kamiona Mercedes Benz. Recentna švedska istraživačka studija rađena na uzorku od 9000 industrijskih pogona pokazala je da u prosjeku tvornice s većim udjelom starijih radnika imaju statistički znatno veću produktivnost od tvornica u kojima dominiraju mlađi radnici. Američka istraživačko-razvojna korporacija MITRE razvila je poseban program ljudskih resursa “Pričuva na raspolaganju”, prema kojem su umirovljeni radnici mogli ponovo raditi na poziv i na određeno vrijeme na zahtjev MITRE ako to žele. Stvorena su “opcijska radna mjesta” za iskusne starije radnike, koji su uskakali kada je to bilo potrebno.
Dobne razlike u ovladavanju tehnologijama nestaju
Prema provedenim istraživanjima, dobne razlike u ovladavanju tehnologijama ubrzano nestaju. Još je 2010. broj korisnika interneta u Njemačkoj iz dobne skupine 50 do 65 godina iznosio 75 %, koliki je bio prosjek i u ukupnoj populaciji njemačkih građana svih dobnih skupina. Slične je rezultate pokazalo i američko istraživanje provedeno 2014., a kao najbolji primjer tehnoloških proizvoda koji su od samog starta uspjeli nadići sve dobne barijere dokazale su i sve linije Apple proizvoda – iPhone, iPad, iMac, Apple TV, iTunes itd. Valja istaknuti i da su, prema provendenim istraživanjima u razdoblju od 2001. do 2005., u Velikoj Britaniji poduzetnici u dobnoj skupini od 50 do 65 godina pokrenuli 27 % ukupnog broja britanskih startup tvrtki, što je ekvivalent 93.500 kompanija. U tom istom razdoblju ta dobna skupina činila je samo 18 % ukupne populacije u zemlji. Istraživanje bankarske grupe Barclays iz 2011. pokazalo je da startupi koje pokreću 50+ poduzetnici imaju veću šansu za uspjeh.