Objavljeno 25. srpnja, 2018.
Uredit će se sportska igrališta, javna rasvjeta, šetnice, hortikulturne i zelene površine, drvene sjenice
NAŠICE - Ono je što je Parc des Buttes Chaumont u Parizu, Hyde Park u Londonu, Villa Borghese u Rimu, Tiergarten Park u Berlinu, Englischer Garten u Münchenu, City Park u Budimpešti, Garden of Mont des Arts u Bruxellesu, Vondelpark u Amsterdamu i Sempione Park u Milanu, u Našicama je to park i perivoj dvorca Pejačević.
Iako teško da će se naći u društvu ovih parkovnih velikana koji se nalaze na listi najljepših gradskih parkova u Europi, u budućnosti će ljepota našičkog parka, nakon njegove revitalizacije, zasjati poput najsjajnije zvijezde. Naime, projektom Parkovni biseri Slavonije obnovit će se postojeća i sagraditi nova infrastruktura kako bi našički park bio još zeleniji, urbaniji i življi.
Projekt je to koji je prijavljen u sklopu otvorenog poziva za dostavu projektnih prijedloga Promicanje održivog razvoja prirodne baštine. Grad Našice bio je prijavitelj, a partneri su bili Grad Valpovo i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije.
Za Našičane i turiste
Gradu Našicama za revitalizaciju parka odobreno je 14,3 milijuna kuna, od čega je 80 posto doprinos EU-a. Ovih je dana između Grada Našica i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potpisan ugovor o dodjeli sredstava.
- To su najveća sredstva i najveća investicija u povijesti Grada Našica, a posebno je značajno što je to novac iz Europske unije. Europskim sredstvima namjeravamo također obnoviti Veliki i Mali dvorac. Obnovom i uređenjem parka i dvoraca želimo da Našice u budućnosti postanu važna turistička destinacija ovoga dijela Hrvatske. Obnova prirodne baštine je početak, a kulturne baštine nastavak velikog i opsežnog posla - rekao je gradonačelnik Josip Miletić.
Park, koji se nalazi u samom središtu gradske jezgre Našica, obnavljat će se prema Studiji zaštite i projekta revitalizacije parka pokraj dvorca, a koju je prije pet godina naručio Grad. Studijom je predviđena gradnja javne rasvjete te rekonstrukcija i uređenje sportskih terena (za tenis, rukomet, košarku, mali nogomet, odbojku na pijesku), također i atletske staze te sprava za vježbalište. Procjenjuje se da će ulaganja u sportska igrališta, kaže gradonačelnik Miletić, iznositi više od dva milijuna kuna.
Osim igrališta, uredit će se i obnoviti šetnice te zelene i hortikulturne površine. Uredit će i glavni ulaz u park i okretište s parkingom, a projekt predviđa i uređenje ograde s kapijom ispred Velikog dvorca te stepenište od hotela prema Malom dvorcu. Također, uredit će se prostor za veća okupljanja te za školu u prirodi s pratećim sadržajima. Planirana je i gradnja drvenih vrtnih sjenica i turističko-informativnog objekta. Osim toga, obnovit će se i urbana oprema u praku.
Trogodišnji radovi
- Cilj nam je našičkom parku vratiti stari sjaj, pa da ponovno bude mjesto okupljanja, šetanja i druženja, oaza opuštanja u prirodnom okolišu u središtu grada. Također, želimo stvoriti novu prepoznatljivost u gradu i uvesti nove atraktivne sadržaje za turiste. Ovim projektom ojačat će se turističko-gospodarski razvoj grada te će se stvoriti potencijali u funkciji održivog razvoja turizma - kaže gradonačelnik Miletić.
Revitalizacija će se protegnuti na tri godine, a prema gradskim prognozama, početak radova u parku očekuje se sljedeće godine. Park u Našicama, prema Upisniku zaštićenih područja, a koji se vodi pri Ministarstvu zaštite okoliša, proteže se na 56 hektara. Danas funkcionira kao prostrani središnji park najužeg središta grada, a oblikovno je prepoznatljiv kao identitet grada.
Inače, u parku je stara autohtona raznodobna šuma hrasta lužnjaka, a pojedina stabla stara su dvjestotinjak godina. Uz hrast lužnjak u parku su i stabla običnog graba, poljskog jasena, klena te malolisne i srebrnolisne lipe. Posljednje veće pošumljavanje bilo je prije 50-ak godina hrastom lužnjakom, jasenom, klenom, trešnjom i brijestom, a prije 10 godina posađen je samo hrast lužnjak.
Park je prvotno formiran u drugoj polovini 18. stoljeća te je znatno proširen u drugoj polovini 19. stoljeća, kada je oblikovano jezero s otočićem te zasađen najveći broj parkovnih stabala.
Park je pejzažnog značenja, a sastoji se od dva dijela. Jedan dio čini površina, kosina oko dvorca s jezerom i parkovnim elementima, a drugi, nizinski pojas šume nastavlja se obalama Našičke rijeke i zatvara sa sjevera izduženi livadni prostor.
Snježana Fridl
Prvi zaštićeni park u bivšoj državi
Park u Našicama posjeduje izuzetnu botaničku i dendrološku raznolikost te nosi i titulu prvog zaštićenog parka u bivšoj državi (1949.). Osim što je spomenik parkovne arhitekture, neodvojiv je dio bogate kulturno-povijesne baštine. Osnivanje parka i perivoja, naime, povezano je s podizanjem kasnobaroknog dvorca Pejačević, ili Velikog dvorca (1811./1812.), koji je dograđivan i mijenjan od 1862. do 1971. godine. Prije gradnje dvorca prostor današnjega perivoja bio je pokriven prirodnim gajevima i šumom. Ucrtan je u katastarskoj karti iz 1862. godine.
Uz dvorac Pejačević, 1907. godine sagrađen je neoklasicistički dvorac Marka Pejačevića (Mali dvorac). Ispred dvorca nalazio se raskošno uređen terasasti vrt.
Perivoj uz našičke dvorce danas je osiromašen za brojne sadržaje i pojedinosti koje se mogu vidjeti na starim fotografijama. Od dopadljivih i pomalo kičastih historicističkih cvjetnjaka ispred glavnog pročelja dvorca nema više ni traga. Cvjetnjak je, zajedno s historicističkim staklenikom, nestao tijekom Drugoga svjetskog rata. Staklenik je izgorio u studenome 1944. godine. Uz Mali dvorac prostirao se neoklasicistički vrt kojeg također više nema.
Osim dvoraca, u parku je osmostranični drveni paviljon koji je obnovljen 1983., kada je djelomice uređen perivoj oko jezera. U tom paviljonu vrijeme je provodila Teodora, poznatija pod imenom Dora, najstarija kćerka Teodora grofa Pejačevića. Dora je bila istaknuta hrvatska skladateljica, a muzikolozi ističu da je postavila temelje novijoj hrvatskoj komornoj i koncertnoj glazbi. Od njezinih 58 opusa, nastalih između 1897. i 1922., najpoznatije joj je djelo klavirski koncert iz 1913., poznat kao prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi.
Od 14,3 milijuna kuna odobrenih za revitalizaciju parka, 80 posto doprinos je Europske unije