U trenucima kada je otvoren most Čiovo te je sve izvjesniji početak gradnje Pelješkog mosta, nisu ipak zaboravljeni ni radovi na sjeveroistoku Hrvatske, na autocesti A5, popularnoj Slavonici.

Uostalom najveći naglasak u kontekstu Hrvatskih autocesta, kao investitora, stavljen je na nastavak gradnje koridora 5C, odnosno autoceste A5, a koji je sastavni dio Projekta Slavonija, Baranja i Srijem Vlade Republike Hrvatske. Programom građenja i održavanja javnih cesta predviđena je gradnja punog profila ove dionice autoceste.


U ovom trenutku na toj dionici radi se na tri gradilišta u Slavoniji. To su most preko Save kod Svilaja, most preko Drave kod Osijeka, te dionica autoceste od čvorišta Osijek/Josipovac do dravskog mosta. U pripremi je i otvaranje četvrtog gradilišta - u Baranji će se početi s gradnjom mosta Halasica te sedam nadvožnjaka i putnih prijelaza - Adica, Sudaraš, Bolman, Jagodnjak, Krčevine, Mali Jagodnjak i Bezdan. Ovi infrastrukturni, tzv. prateći objekti, potrebni su kako bi se bez poteškoća i ometanja lokalnog prometa sagradila dionica autoceste od mosta Drava do Belog Manastira.
U našem smo listu redovito izvještavali o etapama ovih radova, a najviše pozornosti posvetili smo najzahtjevnijoj dionici - gradnji mosta prijeko Drave kod Osijeka, odnosno još preciznije - kod Petrijevaca. Podsjetimo, most je s pratećim vijaduktima sa slavonske i baranjske strane ukupno dugačak 2,5 kilometara i za sada je najduži most u Hrvatskoj. Središnji, "ovješeni" dio tog mosta raspona je 420 metara. Taj viseći dio mosta sastoji se od spregnute čelične konstrukcije, armiranobetonskih pilona visokih 75 metara i zatega - odnosno 80 sajli (40 pari, odnosno 20 pari po svakom pilonu) koje most drže zategnutim. Radovi na ovoj dionici završeni su 2016. godine. No, i nadalje se most uređuje, primjerice postavljaju se nosači koji će nositi dekorativnu rasvjetu kojom će zatege, odnosno dio mosta iznad Drave biti osvijetljen noću. Zahvaljući HAC-u ustupljene su nam i fotografije s generalne probe dijela ove rasvjete.
- Valja istaknuti kako će se ova rasvjeta, pa i postavljeni vodnoplovni znakovi, napajati iz sunčanih fotonaponskih panela koji su postavljeni duž ograde mosta. A i noćna rasvjeta bit će u spektru koji neće utjecati na ponašanje ptica i životinja u smislu da neće znati kada je dan, a kada noć. Dakle, ovaj most ima sve više ekoloških epiteta, pojašnjava nam Zdravko Marčinko iz Hrvatskih autocesta. On je glavni inženjer gradilišta i on je našu ekipu proveo dionicama koje su ovom prigodom bile osnovni cilj našeg posjeta. Most je još donedavno bio otok, do njega se nije moglo doći, ali ni s njega sići... Sada je mnogo drugačije. Jer, u međuvremenu, dovršena je dionica od čvorišta Osijek (naplatne kućice Josipovac) do mosta, ostaje tek postaviti horizontalnu cestovnu signalizaciju. U ukupnoj dužini 3,8 kilometara prvo se vijaduktom Josipovac nadilazi željeznička pruga i državna cesta prema Našicama, potom se autocesta spušta ispod (novog) nadvožnjaka u smjeru Petrijevca, pa onda dalje ravno u smjeru mosta. Ovdje je već postavljenja vertikalna signalizacija (označava udaljenost - 254 km do Budimpešte, 26 km do Belog Manastira), a na trasi smo zatekli djelatnike kooperantske tvrtke koja radi na umrežavanju signalizacije.
Naš domaćin posebnu pozornost skreće na to da je ova dionica dijelom u vodozaštićenoj zoni te da su posebno napravljeni slivnici koji oborinsku vodu, ali u slučaju nezgode i druge tekućine, kroz zatvoreni sustav odvodnje vode u posebne separatore, a potom tako pročišćena tekućina završi u posebnim lagunama.
- Ako tražimo još nekih posebnosti valja napomenuti kako je u izgradnju ovog nasipa ugrađeno 600 tisuća kubika pijeska, naravno iz Drave - kaže Marčinko.
Zanimljivo je kako ovom Zagrepčanu, diplomiranom inženjeru građevine, ovo nije prvi radni boravak u Slavoniji, svoj debi imao je tijekom gradnje dionice autoceste od Sredanaca do Đakova.

Ususret nam dolaze teški kamioni, znak je da se negdje i "ozbiljno" radi. Naravno, preko mosta, u Baranji. Od završetka donice mosta u tijeku su radovi na idućih 800 metra autoceste do potoka Halasica. S istočne strane već je postavljen noseći sloj asfalta, ovi radovi trebali bi biti završeni do kraja kolovoza. Na ovoj koti do Belog Manastira ostaje 17,5 kilometara.
Slijedi, dakle, nova etapa. Za početak, gradit će se most Halasica te sedam nadvožnjaka i putnih prijelaza - Adica, Sudaraš, Bolman, Jagodnjak, Krčevine, Mali Jagodnjak i Bezdan. Donesena je odluka o odabiru izvođača radova za ove radove, to je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Osijek–Koteks d.d. i Gravia d.o.o. Za lokalnu zajednicu izuzetno lijepa vijest, jer su to obje osječke tvrtke. Ponuđena vrijednost radova iznosi 80 milijuna kuna.
Most Halasica, duljine 800 metara, zapravo je sjeverni nastavak novog mosta preko Drave i njime će se autocesta preko obalnog (i poplavnog) pojasa u baranjsku ravnicu spustiti ispred Čeminca. Predviđeno trajanje izgradnje mosta, nadvožnjaka i putnih prijelaza je 24 mjeseca, osim nadvožnjaka i putnog prijelaza Adica na državnoj cesti DC 517, čija je gradnja planirana na 18 mjeseci zbog naknadnog postupka ishođenja građevinske dozvole. No, kao su ranije rekli i u HAC-u, krajnji rok dovršetka radova i na tom objektu istovjetan je roku dovršetka ostalih objekata.
Usporedno se i na poddionici Beli Manastir - most Halasica nastavlju aktivnosti, u drugoj polovini ove godine Hrvatske autoceste raspisat će se natječaj za izvođača radova za izgradnju trase Beli Manastir - most Halasica.
- Zadnja dionica koju treba izgraditi na autocesti A5 je granica Republika Mađarska - Beli Manastir, HAC i resorno ministarstvo prometa dovršit će proces usuglašavanja točke spoja s Mađarskom. Nakon toga pristupit će se izradi projektne dokumentacije, a što se tiče financiranja predložit ćemo zajedničku suradnju s mađarskom stranom prema EU fondovima, odgovor je Hrvatskih autocesta na naš upit o daljnoj sudbini ove dionice.
Naposljetku, završetak gradnje tehnološke cjeline koridora 5C, odnosno autoceste A5, koja bi bila u prometu od Belog Manastira preko Osijeka sa spojem na autocestu A3 i u nastavku preko graničnog prijelaza Svilaj spojena s Bosnom i Hercegovinom, planiran je do 2020. godine. Završetak dionice od Mađarske do Belog Manastira ovisi o dogovoru s mađarskom stranom.
Koridor 5C je paneuropski koridor Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče kojim se sjever, odnosno srednja Europa, cestovnim putem povezuje s Jadranom. Istovremeno se realizira u tri države - Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te naravno Hrvatskoj.