Objavljeno 20. srpnja, 2018.
Gradonačelnik Ivan Vrkić ovog proljeća uputio je zamolbu Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo da ubuduće izbjegavaju sadnju breza, i to zbog opetovanih pritužbi građana na to za neke alergeno stablo. To nam je potvrdila i viša stručna suradnica u ovom gradskom odjelu, mr. sc. Jasenka Vizentaner, koja kaže kako je intencija da se osim breza više ne sade ni obična smreka, orah i divlji kesten.
- Sugrađani su imali dosta pritužbi na breze, i to ne toliko zbog alergološkog faktora, nego zbog biotpada. Najprije su to njihove resice koje se sada rune, a u jesen je tu obilno opadanje lišća. No, s druge strane breza ima toliko nježno korijenje i ne čini nikakvu štetu podzemnoj infrastrukturi, krošnja joj je prozračana i ako se sadi ispred kuća ne guši dolazak svjetla, a vrlo je i jak čištač elektromagnetskog zračenja. Kada bi to sugrađani znali, možda bi joj bili skloniji - uvjerena je Vizentaner, koja napominje i kako će breze ostati samo na Vukovarskoj ulici, a posljednje mladice posađene su uz spomenik kardinalu Alojziju Stepincu na Gajevom trgu.
Zanimljiv je i utjecaj globalnog zatopljivanja na neke autohtone vrste.
- Sugrađani često pitaju zašto ne sadimo neke stare vrste, ali nama se događa da zbog promjene klime i općeg zatopljavanja imamo problem da nam se lipe i javori suše. To je nešto što se nije događalo posljednjih tisuću godina. Upravo zbog toga moramo prilagođavati i sadnju stabala u Osijeku. Što se tiče smreka, one imaju veliku krošnju na visini, a kod oluja to postaje vrlo opasno. Slična je stvar i s orahom, a plodovi mogu praviti štete na vozilima i ozlijediti bicikliste. Kod divljeg kestena imamo problem s moljcem minerom. Sada nekako forsiramo kopriviće, koji su tipčni za Osijek te ukrasne trešnje - zaključuje Vizentaner.
N. Z. Eberhard
Višnje, ringlovi i dudovi prljaju
Jasenka Vizentaner objašnjava i koji su razlozi da se u Osijeku više ne sade voćke poput višanja, ringlova ili duda. "Iako ova stabla kod cvatnje izgledaju divno, njihovi plodovi u gradovima stvaraju problem. Nekada su građani jeli plodove s takvih stabala, ali danas će zbog onečišćenja u prometu malo tko brati plod s ulične voćke, a više nemamo ni patke ni kokoši koje bi pojele voće koje je palo na pod. Voće kada propada stvara neugodan kiseli miris zbog truljenja i vrenja, a ujedno i prlja nogostupe. Stoga, nažalost, nikako nije prikladno za grad", objašnjava mr. sc. Jasenka Vizentaner.