Mlada osječka glumica Sara Moser ovih je dana na Pulskom filmskom festivalu predstavila svoj prvi film, "Dom" redatelja Darija Pleića. Ona je završila glumu i lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Njezino znanje, trud i talent primijetili su profesori na Akademiji, a potom i brojni redatelji te dramatičar Miro Gavran koji joj je dao ulogu u drami "Parovi". Nekadašnja balerina, danas javnosti poznato lice s TV ekrana iz serije "Zlatni dvori", otkrila nam je sve o svojem filmu, svojem glumačkom putu i planovima.

Za početak nam predstavite svoj film "Dom" i svoju ulogu.
- Film "Dom" priča je o mladoj obitelji, s malenim djetetom, kojoj prijeti deložacija koja na kušnju dovodi njihov odnos i pitanje borbe i pomirbe sa situacijom u kojoj se obitelj nalazi. U filmu igram sporednu ulogu, djevojku s kojom je glavni lik "ON" (Mislav Čavajda) otišao na plesnu predstavu u kojoj je nastupala "ONA" (Judita Franković). Scene u kojima se pojavljujem zamišljene su kao flashbackovi koji su podsjetnik na nekakve sretnije dane i trenutke kad su se upoznali. Istinski je privilegij biti dio ovakve ekipe i učiti od nje!

U filmu glumite s također Osječankom Katarinom Baban. Kako je bilo? Imate li puno zajedničkih scena?
- Tako je! I Katarina je također dio ekipe, ali nismo imale zajedničkih scena. S Katom sam imala prilike raditi prije, snimale smo skupa seriju "Zlatni dvori" i kao partnerica je divna! Užitak je bio raditi s njom, kao što je i dijeliti još jedan projekt.

Kako biste ocijenili suradnju s redateljem Dariom Pleićem?
- Daria sam upoznala na setu "Zlatnih dvora", tada je bio jedan od redatelja. Kasnije na projektu "Čista ljubav", gdje sam glumila i bila mentorica Dori Arar, bio je kreativni producent. Film "Dom" treći je projekt koji nas veže i ne mogu biti sretnija zbog naše dosadašnje suradnje. Uživam raditi s njim. Dario je izvrstan u svom poslu; razumije i osjeti glumce, pruža prostor komunikacije/analize među partnerima i ekipom, lako pridobiva povjerenje glumaca koji mu vjeruju i koji mu se puštaju da ih vodi svojim idejama, a istovremeno je otvoren za uvažavanje drugih ideja. Neizmjerno sam mu zahvalna što mi je dao priliku i što smo ostvarili dosadašnju suradnju! Želim vjerovati da će nas neki budući projekti ponovno spojiti.

Vi ste prvo bila balerina, a tek potom glumica. Objasnite nam svoj put...
- Istina. Kao dijete u osnovnoj školi upisala sam Osnovnu školu za klasični balet pri Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku. Nakon četiri godine kad sam dobila diplomu, postala sam članicom baletnog ansambla u Osijeku. Deset sam godina svaki radni dan provodila u kazalištu i tu se rodila moja ljubav prema kazališnim daskama. Intuitivno sam znala da je to moj put, a u 3. razredu gimnazije počela sam više promišljati o tome što dalje. Tada sam se za savjet obratila našoj velikoj glumici Vlasti Ramljak, koja me pozvala da dođem pogledati njezin sat iz Govora na UAOS! Bilo je to predavanje klasi u kojoj je bila Katarina Baban (baš sam ju nedavno podsjetila na to, pa smo se smijale). Pogledala sam predavanje i donijela odluku da želim studirati glumu, te sam krenula na pripreme kod buduće profesorice Vlaste. Po završetku 4. razreda gimnazije pristupila sam prijamnom ispitu i prošla. Možda bi moj put danas izgledao drukčije da iza svake moje odluke nisu stajali moji roditelji koji su svaku moju odluku apsolutnu podržali, pa i onda kada sam odlučila ne igrati na sigurno nego malo riskirati! Na tome sam im beskrajno zahvalna!

Imala sam vas priliku gledati u sjajnoj predstavi "Četiri priče: žene". Ta vam je predstava donijela i jednu ulogu, zar ne?
- Tako je! Nadam se da vam se predatava svidjela! Predstava "Četiri priče: žene" nastala je kao koprodukcija Umjetničke akademije u Osijeku i Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci. To je ujedno bio i diplomski ispit moje prijateljice Petre Cicvarić! Divna predstava! Mentor i redatelj predstave bio je moj profesor Robert Raponja! Tijekom jedne izvedbe na Lošinju u publici su bili Mladena i Miro Gavran, koji su mi nakon izvedbe prišli čestitati. Tada smo se upoznali i izmijenili nekoliko rečenica i dojmova. To ljeto odlazim u Englesku na dvotjednu radionicu iz glume, a po povratku sam primila poziv svog profesora Roberta Raponje koji mi govori da ‘Teatar Gavran‘ postavlja novu predstavu ‘Parovi‘ i da su se odlučili staviti me u podjelu! Zauvijek ću biti zahvalna profesoru Raponji, Mladeni i Miri jer su oni ti koji su mi pružili prvu priliku, odskočnu dasku za dalje!

Potom ste postali i TV glumica, u seriji "Zlatni dvori"? Kako Vam se svidjelo to iskustvo?
- Nakon jedne izvedbe "Parova" primila sam poziv casting menadžerice da dodem na casting za ulogu u seriji "Zlatni dvori"! Bila sam uvjerena da ništa od toga, da sam bila loša. Nakon tjedan dana primila sam poziv i bila sam presretna! Nikad prije nisam se susrela s profesionalnim setom i glumom pred kamerom. Učila sam u hodu, molila za savjete, a partneri i ekipa bili su divni - svi su ih nesebično dijelili. Tempo snimanja zna biti udaran, tako da je nekako prirodno da ekipa koja devet mjeseci provodi po 12 sati dnevno postane poput male obitelji, kao što je i studiranje na akademiji. Najviše scena imala sam s kolegom Hrvojem Barišićem i samo se mogu nadati da ćemo nekada ponovno surađivati!

Sada kada ste snimili i film, možete li rangirati što vam se najviše sviđa: glumiti u predstavama, serijama ili filmovima?
- Ne mogu! Tko god mi je to pitanje postavio u vrijeme studiranja, kao iz topa bih odgovorila - kazalište! Imala sam/ imam još problem s tim da se gledam i čujem na ekranu, ali dosadašnje iskustvo navelo me je da se zaljubim u proces rada, tako da mi se danas sve nalazi u istom rangu! Osim toga, nije prošla godina dana od završetka studiranja, želim skupljati nova iskustva, želim raditi i u kazalištu i na serijama i na filmu i na radiodrami i na posuđivanju glasa!

Kakvi su planovi za ljeto? Hoće li biti radno ili ima mjesta i za odmor?
- Bit će miks svega! Volim biti u pokretu i moja baka bi rekla "landrati". Ne snalazim se dobro u dokolici! Očekuju me gostovanja s "Parovima" na Krku i Lošinju, dio ljeta provest ću na moru s prijateljima i kući u Osijeku, a već sredinom kolovoza vraćam se u Zagreb i nastavljam s probama za novu predstavu za mlade: "Dvije crte plavo" autorice Rosie Kugli. Predstava nastaje kao koprodukcija Teatra Puna kuća, Teatra EXIT i Gradskog kazališta Sisak. Režiju potpisuje Frana Marija Vranković, a sa mnom u predstavi igra Svetlana Patafta. Predstava ima za cilj naglasiti značaj seksualno odgovornog ponašanja kod mladih, kao i otvoreno progovoriti o problemu maloljetničke trudnoće.

Kad biste mogli birati glumačkog partnera, s naše i sa strane scene, koga biste odabrali i zašto?

- Sa strane scene voljela bih zaigrati s Edwardom Nortonom u nekakvom filmu Woodyja Allena! A od naših glumica voljela bih dijeliti scenu ili kadar s Vlastom Ramljak, koja me pripremila za prijamni na akademiji i koja mi je predavala na akademiji. Čini mi se da bi profesionalna suradnja u nekom smislu zaokružila našu priču!