Kultura
DANI MILKA KELEMENA

Najznačajnija slatinska kulturna manifestacija
Objavljeno 21. srpnja, 2018.
U protekle 23 godine na festivalu je izvedeno više od 50 Kelemenovih skladb

Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena najznačajnija je kulturna manifestacija u gradu. I zbog svjetski uglednih glazbenika koji su gostovali u Slatini i isto takvog značenja skladatelja čija su djela na slatinskim pozornicama izvodili, sastavni je dio svakog predstavljanja Slatine.


Ovogodišnji, 24. festival prvi je poslije smrti uglednog skladatelja, koji je preminuo 8. ožujka 2018. u 94. godini u Stuttgartu, mjestu svoga stalnog boravka. O skladatelju Kelemenu, o njegovu životu i stvaralačkom radu, njegovu odnosu prema rodnoj Slatini, kao i o slatinskom festivalu i programu ovogodišnjih Dana Milka Kelemena razgovarali smo s dugogodišnjom direktoricom festivala Jadrankom Srdoč, osobom koja najbolje poznaje velikog pedagoga i skladatelja. Premda teško bolesna, pristala je na razgovor o slatinskom festivalu, koji priprema iz bolesničke postelje jednako agilno kao i u "najzdravijim" danima.
Festival Dani Milka Kelemena ove godine počinje u četvrtak, 4. listopada, otvorenjem izložbe umjetničke fotografije Tomislava Pintera i trajat će gotovo cijeli mjesec, što znači da će biti najdulji do sada.
- Zamijetili smo da je publici previše šest ili sedam koncerata, ili desetak sadržaja, zgusnuto u tri dana, pa smo još prošle godine počeli mijenjati ustaljenu praksu i polako produljivati festival. Neki izvođači i naš programski savjetnik, violinist Goran Končar, čest gost našeg festivala, predložili su da koncerte ne organiziramo svaki dan - pojasnila je Jadranka Srdoč.
U godinama prije smrti, Kelemen zbog poodmakle dobi i zdravstvenih razloga nije dolazio na "svoj" festival, ali telefonom je bio u kontaktu s direktoricom festivala i davao upute o njegovu sadržaju i održavanju. No, u godinama prije toga, samo ga je teška bolest mogla odvratiti od dolaska u Slatinu.
- Kelemen je posljednji put u Slatini bio na 19. festivalu 2013. Od tada fizički nije bio s nama, ali na otvorenjima smo emitirali snimke njegovih poruka slatinskoj publici. Ove godine smo ga, na žalost, izgubili, ali, naravno, festival ostaje. To je obećanje koje sam njemu dala, i to je ono što je on tražio. Rekao je: "Prezadovoljan sam i preponosan što festival uopće postoji. Od njega možeš napraviti što hoćeš, ali dvije stvari su imperativ: da bude kvalitetan i da se na svakom izvede neko Kelemenovo djelo - kaže Srdoč.
U protekle 23 godine na festivalu je izvedeno više od 50 Kelemenovih skladbi.
- Htjeli smo ove godine iznenaditi publiku još jednim neizvedenim Kelemenovim djelom. To je njegov studentski rad, 1. violinski koncert, ali je izvedba dogovorena za sljedeću godinu jer je Zagrebačka filharmonija cijeli listopad na turnejama. To je jedno od zagubljenih Kelemenovih djela, koje je Goran Končar pronašao na nekom zagrebačkom tavanu. Svi koji su vidjeli partituru kažu da je riječ o fenomenalnom djelu, pisanom u klasičnom stilu, ali već s novim elementima - dodaje Srdoč. S obzirom na odgođeni nastup Zagrebačke filharmonije, direktorica Srdoč u travnju je, poslije komemoracije koju je za Kelemena organiziralo Hrvatsko društvo skladatelja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, sa skladateljem, dirigentom i utemeljiteljem Cantus ansambla Berislavom Šipušem dogovorila da taj ansambl na otvorenju festivala 6. listopada izvede dva Kelemenova djela, Konstelacije i Nonet. Bit će izvedena i po jedna skladba Seletkovića i Šipuša.
- Slatinska publika uvijek je do sada rado primala nastupe gudačkog kvarteta Rucner. Ove godine kvartet, u kojemu sviraju Snješka i Dragec, imat će i goste, sa svojim roditeljima nastupit će Ana i Mario Rucner. Zanimljivo je da Ana svira čelo kao i mama, a Mario svira violu kao i otac. Gudački kvartet Rucner pojačan jednim čelom i jednom violom, priuštit će nam večer hrvatskih skladatelja - kaže Srdoč. Na festivalu će nastupiti violinistice Marija Bašić i Erico Shiratori te pijanistica Kristina Vidaković, a nastupit će i pobjednici Hrvatskog natjecanja mladih glazbenih umjetnika Papandopulo. Poseban koncert imat će trio Antonia Dunjko (sopran), Edmund Andler Borić (orgulje) i Igor Mrnjavčić (truba). Festival će završiti zagrebačko Kazalište Planet art predstavom Posljednja Freudova seansa. Predviđeno je predavanje Gorana Končara o Kelemenu, predstavljanje knjige pjesama Čežnja Lucije Waller i prikazivanje filma o skladatelju.
Festival financiraju Ministarstvo kulture, Grad Slatina i Virovitičko-podravska županija. Na žalost, HTZ nije na natječaju odobrila ni kunu, a nije dobivena ni odbijenicu, ni obavijest da nisu prošli na natječaju. Posljednjih pet godina dobivali su po 10.000 kuna, 2017. dvostruko, a ove godine ni lipe. Očekuje se da će pokrovitelji biti Ministarstvo kulture i predsjednica RH.
Petar Žarković
Susret Kelemena i njegove Simfonije
Gotovo svako Kelemenovo djelo posebna je priča, sve jedna posebnija od druge. Prisjeća se Jadranka Srdoč 2012. godine, kad je na otvorenju festivala Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića izveo Kelemenovu Simfoniju, njegov diplomski rad kod profesora Stjepana Šuleka. Partitura Simfonije zagubila se, ali "u nekom zakutku Muzičke akademije u Zagrebu" voditelj Muzičkog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb Davor Merkaš uspio je naći dionice Simfonije, a skladatelj Domagoj Kresnik (uz odobrenje autora) rekonstruirao je to djelo. Tako je Kelemenova Simfonija nakon točno 60 godina dočekala svog autora u njegovoj Slatini. Ona je stigla sa Simfonijskim orkestrom HRT-a iz Zagreba, on iz Stuttgarta. Simfonija je tada izvedena prvi put nakon praizvedbe 1952. godine. Kelemenovo mladenačko, ali umjetnički izuzetno snažno i emocionalno dojmljivo djelo izvedeno je i sljedeće, 2013. godine na prvom koncertu zagrebačkog ciklusa Kanconijer.
Kelemen je upisan u povijest glazbe
"Kelemenova Apokaliptika i Salut au Monde ostavili su dubok trag u recepciji suvremenog zvuka diljem svijeta… No, maestro Kelemen upisan je u povijest hrvatske i svjetske suvremene glazbe, tzv. nove glazbe, kao utemeljitelj Zagrebačkog muzičkog biennala 1961. godine. Svojom karizmom, Kelemen je na festival privlačio velikane suvremenog glazbenog izričaja te uspio u svom naumu – upisivanja Zagreba na kartu suvremene glazbe", napisala je, uz ostalo, u povodu smrti Milka Kelemena u svojoj sućuti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U NASTAVKU USPJEŠNOG ART TJEDNA

Izložba u povodu 25 godina postojanja vinkovačkog HDLU-a

2

U MRAMORNOJ DVORANI GRADSKOG MUZEJA VUKOVAR

Koncertni ciklus Eltz: Duo Eolian

3

2. MEĐUNARODNO NATJECANJE “DAMIR SEKOŠAN”

Gosti iz Italije, Srbije i Hrvatske odabrali najbolje glazbene talente