DRAGANA LUCIJA RATKOVIĆ AYDEMIR

MADE IN CROATIA JOŠ JE U ZAČETKU

 

Muze se nisu dogodile slučajno, ali bilo je potrebno i dosta sreće. Već sam se odabirom svog studija povijesti umjetnosti i komparativne književnosti jasno odredila za kulturu kao područje mog interesa i profesionalnog djelovanja. Desetogodišnjim radom u Ministarstvu kulture RH dodatno sam se usmjerila prema području očuvanja kulturne baštine.

- Ono što mi u Muzama radimo jest da kroz povezivanje ljudi i baštinskih fenomena stvaramo nove vrijednosti, prepoznajući i osvještavajući pritom univerzalne poruke koje baština u sebi nosi, razumijevajući njezin europski kontekst i koristeći suvremene i inovativne medije njezine interpretacije i prezentacije. A te su nove vrijednosti uvijek u skladu s održivim razvojem i u prvom su redu tu da ojačaju lokalno stanovništvo. Razvili smo metodologije kako upravljati ovakvim projektima, kako ih osmisliti i projektno razraditi, ostvarili suradnje s brojnim dizajnerima i arhitektima. Takvi projekti su uvijek interdisciplinarni, što je jako zanimljivo i izazovno, uvijek su iznova novi i nikad dosadni. Također smo svojim klijentima na raspolaganju prilikom priprema za prijave za financiranja iz EU fondova. Tu imamo veliko iskustvo i uvijek ističemo da je prije prijave na EU fondove potrebno stručno razraditi idejnu dokumentaciju, precizirati sve projektne zadatke i izraditi preliminarne troškovnike jer je to glavna pretpostavka uspješne provedbe projekta kada se jednom povuku sredstva. Oni koju su nas poslušali, nisu požalili.


- U Slavoniji smo zajedno s timom dizajnera osmislile izložbu u Prijemnom centru Mali Sakadaš u PP-u Kopački rit, koji je danas već prilično devastiran, ali to je druga tema. Posebno smo ponosne na projekte u razvoju kojih smo sudjelovale na području Požeško-slavonske županije. To su Svijet graševine i Kuća graševine u Kutjevu te budući najveseliji hrvatski muzej – Muzej bećarca u po mnogo čemu posebnoj Pleternici. Kada se ovi projekti realiziraju, a ja sam uvjerena da hoće, u Slavoniji ništa više neće biti isto. Uz priču o bećarcu koji se razvija kroz suradnju s Općinom Tomislavgrad i njihovom gangom kroz model kulturno-turističke rute, želi se inicirati i međunarodna kulturna ruta nematerijalne baštine napjeva s certifikatom Vijeća Europe. To znači u lokalnom razvoju temeljnom na baštini imati europski kontekst u vidu.
- Što se globalnih hrvatskih baštinskih brendova tiče, mislim da u njih možemo ubrojiti jedino Dubrovnik. Na žalost, sve je više stručnih i znanstvenih skupova i tekstova koji Dubrovnik spominju u negativnom kontekstu, jer je turizam poprilično nagrizao vitalnu ljudsku supstancu toga grada bez koje nema ni njegova autentičnog duha mjesta. Na žalost, to se već događa u Splitu, a sljedeći bi mogli biti Zadar i Šibenik. Sve te destinacije, kao i mnoge druge na Jadranu i unutrašnjosti, stare su gradske jezgre limitiranog kapaciteta primanja posjetitelja, te je jako važno imati kvalitetne strategije, a još važnije i provoditi ih.
- Europski fondovi su velika prilika, ali su nas malo i zatekli. Financiranje baštine kroz poveznicu s razvojem turističke ponude ima smisla ako su projekti zbilja ukorijenjeni i dobro idejno osmišljeni i pripremljeni, a za to i prije ikakvog novca iz EU-a treba vremena i domaćih izvora financiranja koji su još uvijek nedostatni. Zateklo nas je i u tom smislu što ove programe vodi Ministarstvo regionalnog razvoja, dok je baštini matično Ministarstvo kulture ostalo potpuno izvan ingerencije. To su pogreške u koracima, ali sve u svemu, treba se sjetiti kakva je suša vladala prije desetak godina, a kako danas svaka ambicioznija lokalna zajednica razvija i priprema neki na baštini utemeljen razvojni projekt za europsko financiranje. A na pogreškama kojih će zasigurno biti u provedbi tih projekata učit ćemo, i to, nadam se, intenzivno i ubrzano, kako bi njih bilo što manje, a što više onih projekata uistinu stručno osmišljenih i održivih. Također smatram da se u pripremi projekata temeljenih na baštini a koji se financiraju iz EU izvora još uvijek pridaje premala pažnja europskoj dimenziji. A ta je dimenzija ključ za stvaranje kulturno-turističkih proizvoda koji će imati europsku "samosvijest". Još se uvijek često ne vidi veza između novca koji se dobije od EU-a i vrijednosti koje tako financiran projekt "vraća" EU-u. A ta je vrijednost obostrani kapital koji Hrvatska treba osvijestiti i bolje koristiti.

- Iako mi marketing nije specijalnost, razumijem da kada država ima jak brend, onda proizvod koji nastane u toj državi na sebe preuzima dio njegova sjaja, simbolično rečeno, njegove aure. Sigurna sam da smo svi mi bar jednom pomislili: "E, da ja ove vještine ili ovo znanje imam i da živim u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, gdje bi mi bio kraj?" To pitanje ne ide samo iz opće boljeg standarda i valorizacije rada u velikim svjetskim ekonomijama, nego jednostavno i iz toga što su te države same po sebi globalni brendovi i MADE IN UK ili MADE IN GERMANY nosi snažnu poruku za svaki proizvod koji ga nosi. Ali i ti brendovi država nisu samonikli, oni su stvarani dugi niz godina kroz proizvodnju i kreativnost, posebnost i specifičnost. MADE IN CROATIA je još uvijek u začetku. Treba sustavno raditi na proizvodnji i razvoju proizvoda koji će biti kvalitetni i konkurentni i koji će biti vođeni stvarno osmišljenom strategijom ukupnog razvitka koja će se i provoditi. Bez toga se neće razviti vrijednost brenda MADE IN CROATIA. Istodobno, treba biti svjestan da Hrvatska danas itekako ima pravo na MADE IN EU i da se europska dimenzija djelovanja zasigurno najlakše može ostvariti upravo u kulturnom/baštinskom sektoru, kako sam to već prije spominjala. Europski kontekst nam i u tome itekako može biti smjerokaz, a da pri tome ni u kojem trenutku ne izgubimo našu posebnost i identitet.

- Mislim da smo svi svjesni da su naši Vatreni jedini pravi globalni hrvatski brend. Meni je posebno bilo dirljivo gledati dolazak reprezentativaca u mjesta i gradove iz kojih su potekli, kako svaki od njih nosi posebnost upisanu u lokalne identitete svojih zavičaja. Tko i nije znao za bećare i bećarac, mogao je taj fenomen svjetske baštine s liste UNESCO-a doživjeti na najautentičniji način gledajući Domagoja Vidu u špencletu i šokačkom šeširu u svom Donjem Miholjcu. Sigurna sam da bi Vida bećar bio najbolji ambasador baštine bećarca u svijetu.

DINA TOMŠIĆ

ŠALJEMO PRAVU PORUKU U SVIJET

 

Na međunarodnom skupu Zagreb Brend Forum, održanom u svibnju ove godine, uz niz uglednih gostiju iz Hrvatske i svijeta, sudjelovala je i dr. sc. Dina Tomšić, direktorica Zagrebačkog velesajma.

Je li Forum uspio, što znači jedna takva manifestacija za Hrvatsku?
- Kad god nazočim nekom od događanja, ne mogu ne suosjećati s organizatorom jer i sama vodim tvrtku Zagrebački velesajam i znam koliko je to ozbiljan i zahtjevan posao. Organizacija ovakvog eventa zahtijeva koordinaciju velikog broja ljudi, mjesece rada, pregovaranja, slaganja programa i stotinu većih ili manjih izmjena. Brend Forum međunarodni je događaj koji je okupio profesionalce svih razina upravljanja - od gospodarstvenika, vodećih ljudi gradske vlasti, javnih osoba, proizvođača i entuzijasta. Održana su inspirativna predavanja i diskusije na aktualne teme koje su potaknule veliko zanimanje publike. Manifestacije ovakvog tipa odlična su mjesta umrežavanja i konstruktivnog dijaloga što je nužno za struku u razmjeni mišljenja i ideja. Akcent je na stjecanju novih znanja koja se najbolje upijaju na ovakvim i sličnim događanjima.



Na Forumu se raspravljalo i o temama poput "Globalni vs. lokalni brendovi - Stari vs. novi". Što nam o tome možete reći? Kako zapravo nastaju, nestaju i traju novi brendovi?
- Zagrebački velesajam je još davne 1925. godine bio jedan od osnivača Svjetskog udruženja sajamskih organizatora - UFI, Union of International Fairs. Prostire se na pola milijuna četvornih metara i podsjetnik je na slavna, vrlo uspješna vremena kada je bio mjesto za predstavljanje najvažnijih tehničko-tehnoloških i ukupnih gospodarskih dostignuća zemalja cijelog svijeta. Danas svjedočimo digitalnoj revoluciji i promjenama u svim sferama života, pa tako i poslovnih modela. Imperativ je biti fleksibilan, inovativan i adaptivan na promjene te kontinuirano učiti i skupljati nova znanja. Današnje vrijeme ne trpi stagnaciju i melankoliju u poslovanju i komunikaciji s krajnjim korisnicima. Brend je potrebno njegovati i pažljivo s njime upravljati jer ono što u njega utkate, tako će vam se i vratiti. Korisnici prepoznaju prave vrijednosti i za to će vas dobro nagraditi.
Dolaskom na Zagrebački velesajam u 2015. godini pred sebe i svoje ljude stavila sam nimalo lak zadatak - ponovno postati nacionalno i međunarodno središte poslovne i komunikacijske izvrsnosti i inovativnosti. Zatekla sam zapostavljenu sajamsku djelatnost koju smo transformacijskom strategijom Društva, usmjerenom na promjenu poslovnog modela, redizajn prostora te intenziviranjem osnovne sajamske djelatnosti uspjeli vratiti uz iznimnu pomoć i podršku Grada Zagreba. Napominjem, puno je lakše graditi brend ispočetka nego popravljati stari, a najteže je vratiti izgubljeno povjerenje. Za to je potreban lavovski trud i timski rad i u tome smo uspjeli.
Danas se Zagrebački velesajam repozicionirao u komunikacijsku platformu koja organizacijom sajmova i događanja promiče i umrežava gospodarstvo Grada Zagreba i Republike Hrvatske s europskim i izvaneuropskim okruženjem. Slijedom strategije internacionalizacije i jačanja na međunarodnoj sajamskoj sceni, Zagrebački velesajam aktivirao je suradnju sa sajmovima i komorama u regiji. Tako je u lipnju ove godine, a radi jačanja međusobne suradnje, održan sastanak vodstva Zagrebačkog velesajma i predstavnika Izmir sajma iz Turske, a prije toga sa sajmovima u Istanbulu i u Poljskoj.
Proaktivnim i promišljenim djelovanjem Zagrebački velesajam postao je poželjno mjesto poslovnih susreta i dinamična poslovna, medijska i sportska platforma. U prilog poboljšanja poslovanja i revitalizacije ide i činjenica da je Gradski ured za strategijsko planiranje istočni dio Zagrebačkog velesajma namijenio za izgradnju novih, polivalentnih i tehnološki opremljenih paviljona i dugoočekivani kongresni centar. Upravo pokrećemo proces izrade Predinvesticijske studije izgradnje Novog sajamskog i kongresnog centra na Zagrebačkom velesajmu kao početnu aktivnost u postupku realizacije ovog dugoplaniranog investicijskog projekta kojim će Grad Zagreb dobiti prepoznatljivost modernog sajamskog grada.


Iz Vašeg iskustva u menadžmentu i upravljanja marketingom, što nam možete reći, kakvi su nam brend menadžeri u usporedbi sa svijetom i koji su problemi brend menadžmenta danas u RH?
- Upravljanje marketingom vještina je koja se stječe znanjem i iskustvom. Predstavlja sponu između organizacije i korisnika koji pak na temelju isporučenih informacija stvaraju sliku i vežu osjećaj za nju. Ne treba posebno naglašavati njezinu iznimno važnu funkciju. Tvrtke koje drže do svog imidža ništa ne prepuštaju slučaju, nego pristupaju poslovanju strateški i ozbiljno, imajući u vidu cilj koji žele dohvatiti. Hrvatska po tome nije nikakav izuzetak i može se pohvaliti iskusnim i kvalitetnim ljudima u marketingu koji su odavno svojim djelovanjem prešli granice nacionalne države. Mnogi su primili brojne svjetske nagrade, što dokazuje kvalitetu marketinškog kadra u Hrvatskoj. Međutim, prostora za poboljšanje uvijek ima. Uz često ograničene financijske resurse, redovito se treba razbiti strah od nepoznatog na različitim razinama upravljanja i očistiti put za otvorenost, inovativnost i hrabrost u pristupu. Hrvatska je malo tržište i u tom kontekstu potrebno je pravilnom strategijom diferencirati njezine prednosti u odnosu prema drugim zemljama i proizvodima.

Vaš komentar na uspjeh nogometne reprezentacije u Rusiji?
- Ne postoji bolja promocija za Hrvatsku, u tako kratkom vremenu, od načina igranja naših nogometaša i ostvarenog statusa viceprvaka Svjetskog nogometnog prvenstva! Ako je bilo ikakve sumnje da netko nije čuo za Hrvatsku, danas takav ne postoji. Kad smo ušli u finale, nakon pobjede nad Engleskom, prema Googleovim statistikama zabilježen je povijesni interes za pojam Hrvatska te večeri, pretraživana je više nego u posljednje tri godine zajedno! Web-stranica Hrvatske turističke zajednice na dan finalne utakmice zabilježila je dvjestopostotni rast u odnosu prema istom vremenu prošle godine. To su zapanjujući podatci, iznimno vrijedni za našu zemlju. Također, poslali smo poruku u svijet da i mala zemlja s velikim snovima uz kvalitetan tim koji je dobro vođen može postići planetarni uspjeh i time smo stekli velike simpatije mnogih.

Planetarni uspjeh zasigurno je pridonio učvršćivanju Hrvatske kao brenda, a već se spominju golemi iznosi koje je Hrvatska utržila preko stvorenog pozitivnog imidža. Najljepšu nogometnu priču možemo zahvaliti našim vatrenim prvacima i izborniku Daliću na srčanosti i pobjedničkom duhu koji su prenijeli na sve nas i učinili Hrvatsku ponosnom i središtem zanimanja cijelog svijeta. (D.J.)

ZDENKO LUCIĆ

POSTALI SMO DIO SVJETSKOG TRŽIŠTA

 

Na ovogodišnjem Zagreb Brend Forumu, Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, između ostalog, rekao je kako ono čega je svjestan svatko tko se bavi brendovima jest to da se na svakom brendu treba raditi i ne treba ga se pustiti da se sam razvija.

Možete li to malo šire pojasniti, kakva su Vaša iskustva s brendovima?
- Agencija aktivno radi na jačanju imidža RH i brendiranja Hrvatske kao investicijske destinacije kroz razne aktivnosti poput organizacije hrvatskih investicijskih foruma u inozemstvu, kroz prisutnost na najvećim međunarodnim investicijskim konferencijama i sajmovima, s obzirom na to da su takva događanja ujedno i prilika za predstavljanje Hrvatske kao investicijske destinacije, hrvatskih potencijala i resursa.
Nastavno na to, moramo naglasiti da je Hrvatska u pojedinim područjima među investitorima definitivno prepoznata kao poželjna destinacija, donosno brend lokacija poput automobilske industrije zahvaljujući uspjesima inovatora poput Mate Rimca, ICT-a, farmacije, turizma, ali i zahvaljujući uspješnim pričama poput tvrtki AD plastik, Yazakia i AVL-AST-a.
No, ono čega je svjestan svatko tko se bavi brendovima jest to da se na svakom brendu treba raditi i ne treba ga se pustiti da se sam razvija. Pri tome prvenstveno mislim da je mnogo toga već napravljeno upravo radi "brendiranja" zemlje kao poželjne poslovne destinacije, da se kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta za poslovanje poduzetnika, od unaprjeđivanja propisa do uvođenja novih servisa i usluga za e-poslovanje i da se na tome mora nastaviti raditi i dalje unaprjeđivati poslovno okruženje, ali i nastaviti rad na samoj promociji Republike Hrvatske kao poslovne destinacije.
Koliko je Hrvatska danas razvijena glede brendiranja, je li stranim brendovima privlačna Hrvatska?
- Prema našem iskustvu u izravnom kontaktu s investitorima, vidimo da nas oni ponekad puno bolje vrednuju nego što to mi sami činimo. Primjer za to je svakako nedavna investicija IBM-a u Hrvatsku do koje ne bi došlo da Hrvatska nije prepoznata kao poželjna dobra lokacija. Također, upravo nam takve investicije međunarodno izuzetno prepoznatih kompanija poboljšaju i sam imidž, tj. jačaju brend Hrvatske kao poslovne destinacije. Ovdje bih svakako želio spomenuti kako je tome pridonijelo i članstvo u EU-u. To nam je donijelo dodanu atraktivnost jer smo postali dio jednog velikog tržišta.

Golem nogometni uspjeh i osvojena srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu u Rusiju vjerojatno su dodatni čimbenik u promociji Hrvatske diljem svijeta...?
- Apsolutno. Svjetski uspjeh naših nogometaša, njihova igra, upornost, borbeni duh i zajedništvo koje su pokazali nemjerljiva je promocija Hrvatske u svijetu. Stvorena je i izuzetno pozitivna atmosfera u zemlji, a siguran sam da će se rezultati pozitivno odraziti i u drugim područjima, pa i u gospodarstvu.

Upravo sam primio čestitke čelnika međunarodne korporacije iz Indije koji govori o pozitivnom PR-u koji je uspjeh nogometaša u posljednje vrijeme generirao u Indiji. Ta kompanija gradi svoj drugi proizvodni pogon u Hrvatskoj i većinu proizvoda izvozi. Pozitivna slika Hrvatske promovirana je ne samo u području sporta nego i šire. (D.J.)