Hrvatskoj se smiješi dobra voćarska sezona i naša je procjena da ćemo ove godine ostvariti više 100.000 tona uroda jabuka, najavljuje Stjepan Zorić, potpredsjenik Hrvatske voćarske zajednice, (HVZ), upozoravajući na problem skladištenja ovolikih količina plodova.

- Nemamo hladnjače, nemamo skladišta, nemamo tržišta, a povrh svega nemamo više ni radne snage. Ne znam što je veći problem. Došli smo u situaciju da možete platiti dnevnice koliko god želite, no sezonski rad u poljoprivredi definitivno je zadnji izbor svih sezonskih radnika - kaže Zorić dodajući kako su zbog turističke sezone kriteriji za izbor kuhara spušteni do kraja i ne trebaju vam kvalifikacije da budete kuhar na moru s dobrom plaćom.
- Ljude trebaju dobro platiti i to pozdravljamo, nema nikakve dvojbe, ali u toj cijeloj priči poljoprivreda ne može cjenovno pratiti povećanje nadnica i dnevnica unedogled jer mi nemamo prodaju proizvoda kao što ima turizam s konstantnim povećanjem prihoda i na tragu tog problema tražimo hitne mjere Vlade vezane za sezonski rad u poljoprivredi koji treba posebno odvojiti od ostalog sezonskog rada – tvrdi Zorić iznoseći konkretne mjere koji je delegacija HVZ-a ovih dana predložila potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede To mislavu Tolušiću, u prvom redu za rješavanje nedostatka radne snage u poljoprivredi, ali i razvoj lokalnog tržišta vezano za Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi i nepostojanju primjerenog tržišta voća.
- Sjećamo se primjera da su prošle godine uvedeni javni radovi početkom rujna, u trenutku najvećih sezonskih poslova u poljoprivredi u Slavoniji. Umjesto da dođu u naše voćnjake i vinograde, svi sezonski radnici otišli su u javne radove. Da ne bude zabune, mi pozdravljamo takve mjere, ali ne u terminu najvećih poljoprivrednih radova - pojašnjava problematiku Zorić upozoravajući da lakonski odgovor vlasti – uvest ćemo stranu radnu snagu, nije pouzdano rješenje. To je, prema njegovu mišljenju, utopija i nemoguća misija.



- Mi se moramo okrenuti mjerama da ove ljude koje imamo u Slavoniji i zadržimo, a one koji ipak žele raditi u poljoprivredi dodatno stimulirati. Nikakvi strani radnici ne mogu takve poslove obavljati, niti ih ima u okruženju. Naši ljudi odustaju od razvojnih projekata u poljoprivredi kad dođu do stavke tko će raditi na tom novom projektu. Sve što nije mehanizirano, svi projekti koji zahtijevaju puno radne snage ne mogu kod nas biti realizirani, a u voćarstvu je sve ljudski rad. Najmanje 700 sati godišnje treba ručnog, ljudskog rada u voćnjaku. Ne kukamo i ne plačemo, nego želimo biti afirmativni kao što smo uvijek i bili, ali nas nitko do ministra poljoprivrede TomislavaTolušića nije saslušao – kaže Stjepan Zorić iznoseći konkretne prijedloge predstavljene dopredsjedniku Vlade.
Jedan od njih odnosi e na način oporezivanja i ukupnu cijenu sezonskog rada u poljoprivredi, tzv. rad na markice, koji je, kaže, dobro zamišljen i dodaje, također uveden na prijedlog voćarske zajednice, ali je preskupo oporezivanje za takvu vrstu rada.
Naime, Zakon ga tretira kao zapošljavanje po osnovi drugog dohotka, pa ga tako stavlja u istu kategoriju kao primjerice članove županijskih skupština, nadzornih odbora i trgovačkih društava, suce, porotnike, sudske vještake i sl.



- Smatramo da sezonski rad u poljoprivredi ne bi trebalo oporezivati kao drugi dohodak jer se odnosi na redovito obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Značajno smanjenje poreza i davanja na netoplaću u sezonskom radu na markicama s 24 na 12 posto dalo bi mogućnost ozbiljnog povećanja netosatnice radnika jer poduzetnici planiraju i dalje plaćati brutocijenu sata, ali će radnici dobiti daleko veći neto - pojašnjava ovaj prijedlog Zorić dodajući kako bi značajno pomoglo izvršiti podjelu na zone ugroženosti u smislu demografske zaštite jer se ovdje na istoku države zbog nedostatka radne snage ne možemo uspoređivati sa Zagrebom ili Splitom. - U Slavoniji su sve općine ugrožene i trebali bismo dobiti status potpomognutog područja koja ne plaćaju porez i prirez za rad u poljoprivredi. Mi ne tražimo nikakav novac ni od koga, nego nam je cilj smanjenjem nameta doći do konkurentnosti radne snage i motivirati ljude da dobiju bolje plaće kao što sada mogu dobiti u turizmu - kaže Zorić.