Kapela Uzašašća Gospodnjeg poznatija kao grobna kapela obitelji Pejačević u Našicama iz 1881. godine, koju je projektirao čuveni arhitekt Herman Bolle, nastavlja se obnavljati.

U planu je nastavak sanacije i restauracije sjevernog (glavnog) pročelja, od ulaznog podesta do saniranog pročelja zvonika. U tijeku je postupak javne nabave koju vodi Grad Našice, i kako doznajemo, očekuje se da radovi krenu ove jeseni. Ministarstvo kulture osiguralo je 100.000 kuna, međutim, gradske su naznake da bi ovaj novac bio nedostatan te će ponovno uključiti Grad Našice kao i prošle godine kada se ponovno, nakon gotovo deset godina, pokrenula obnova Kapele.
Lani je provedena odgovarajuća sanacija i zaštita zvonika kao i pripadajući dio južne strane sjevernog pročelja. Obavljeno je i ponovno čišćenje kape zvonika mehaničko i mlazno, sanirana su mjesta krupnijih oštećenja kamene građe te su restaurirana sitnija oštećenja. Izvedena je i hidrofobizacija radi zaštite od prodora vlage. Osim toga, ranije isklesane fijale postavljene su na zabatne završetke gotičkih prozora zvonika. Sve radove nadgledali su osječki konzervatori.

Inače, obnovu Kapele, uz suglasnost vlasnika, Franjevačkog samostana u Našicama, pokrenuo je Grad Našice još 2006. izradom tehničke dokumentacije. Tijekom radova u 2008. sanirano je krovište s novim pokrovom. Izvedena je nova konstrukcija, postavljene su kamene šindre u tamnijoj i svjetlijoj nijansi te limarija, a izvršena je i konstruktivna sanacija napuknuća. Također, očišćen je zvonik i postavljen novi gromobran. Nakon tih radova, ništa se nije radilo sve do prošle godine, kada je osim vanjskih građevinskih radova, temeljito obnovljena gornja etaža zahvaljujući privatnoj donaciji te sredstvima Franjevačkog samostana. Uređeni gornji prostor koristi se za služenje misa zadušnica te za druge vjerske i kulturne događaje.
- Vratili smo vjersku funkciju kapele i u uređenoj gornjoj etaži obavljamo sprovodne mise, jer je praktičnije, a naišli smo i na odobravanje vjernika. To je prvi vidljiv izraz obnove. Radujemo se obnovi kapele koja ide ritmom koji nije brz, ali je značajan - rekao je fra Zoran Bibić, našički župnik i gvardijan.
A na Kapeli ima još dovoljno radova kako bi sve bilo završeno. Na građevini od opeke i kamena, treba obnoviti cijelo pročelje, prilazno kameno stubište, bogatu arhitektonsku i dekorativnu plastiku, ali i prostor kripte. Naime, Kapela je projektirana i građena kao neogotička građevina u dvije razine. Gornja i danas služi za crkvene obrede, a u donjoj je grobnica grofovske obitelj Pejačević. Kapelu je dao sagraditi našički vlastelin i hrvatski ban, Ladislav grof Pejačević, u spomen na preminulog sina Marka.

Osim za sahranu članova obitelji, kripta je od 1969. do 1996., služila i kao gradska mrtvačnica,a u prostoru gornje etaže služile su se mise zadušnice. Tijekom 1972. godine kapela je obnovljena, a dvije godine poslije proglašena spomenikom kulture.
U kripti se i danas čuvaju nadgrobne ploče sa zapisima o pokojnim članovima obitelji Pejačević. Kamene i mramorne ploče postavljane su od 1881. do 1942., kada je posljednji vlasnik našičkog posjeda, grof Petar Pejačević, tada najstariji živući praunuk grofa Ladislava, napustio Našice. Inače, ukupno je sačuvano 14 ploča na kojima su natpisi o 21 članu obitelji Pejačević. No ukupan broj postavljenih ploča vjerojatno se nikada neće moći ustanoviti jer su stradale u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. U prostoru kripte nalaze se posmrtni ostaci dvojice hrvatskih banova, našičkih grofova Ladislava i Teodora Pejačevića i njihovih potomaka.
Kapela Pejačević, jedna od najvrjednijih povijesnih građevina u Našicama i jedan od ključnih objekata historicizma u središnjoj Slavoniji, nalazi se vrhu padine, u osi Podravske magistrale, pa je izdaleka vidljiva svima koji s ove strane ulaze u Našice. U njegovanom okolišu i u prilaznoj aleji lipa nalaze se postaje križnoga puta.