Građani svih zemalja Europske unije, pa tako i Hrvatske, od 4. srpnja ove godine mogu službeno iznijeti svoj stav o promjenama računanja vremena, odnosno mogu reći žele li da se i nadalje dva puta godišnje pomiče sat ili da se odustane od te višegodišnje prakse i zadrži ljetno ili zimsko računanje vremena.

Ova tema kod velike većine ljudi je u recimo to nekom trećem planu, jer koga će zanimati zimsko računanje vremena u trenucima nacionalne euforije zbog nogometnog uspjeha i to usred razdoblja godišnjih odmora. Naime, Europska komisija obvezala se kako će od 4. srpnja do 16. kolovoza prikupiti mišljenja građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji. Posljedica je to rasprave u Europskom parlamentu nakon koje su zastupnici u veljači ove godine većinom glasova donijeli rezoluciju kojom su pozvali Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena i, ako je potrebno, izradi prijedlog za njezinu reviziju.
No, ovaj rok predviđen za anketiranje građana i prikupljanje stavova dionika i zemalja članica vjerojatno će biti produžen. Kako su nam kazali u uredu našeg europarlamentarca Davora Škrleca, koji se intenzivno bavi ovom temom i član je radne skupine Europskog parlamenta koja se zauzima za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u EU-u, od europske povjerenice za promet Violete Bulc bit će zatraženo da se rok za izjašnjavanje o ovoj temi prolongira do polovine listopada. Razlog je to što je rok za izjašnjavanje praktično određen u vrijeme kada je većina građana na godišnjem odmoru, a također zbog ljetne stanke ne rade i mnoge javne institucije u zemljama članicama.

Građani svakako mogu izraziti svoje mišljenje preko internetske ankete. Na poveznici https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/2018-summertime-arrangements?survey… nalazi se upitnik na hrvatskom jeziku i može ga ispuniti svatko tko želi punim imenom i prezimenom ili anonimno. Ispunjavanje upitnika može se u svakom trenutku prekinuti i nastaviti kasnije. Osoba koja ga ispunjava može priložiti i popratne dokumente, kao što su dokumenti sa stajalištem ili ih poslati na navedenu adresu e-pošte za kontakt. Primljeni odgovori bit će objavljeni na internetskoj stranici Komisije.
Kroz odgovore građanin može izraziti svoj općeniti stav o pomicanju sata sa zimskog na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku te s ljetnog na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu. Može se izjasniti o tome želi li da se zadrži dosadašnje ljetno i zimsko računanje vremena u svim državama članicama EU-a ili ukine pomicanje sata u svim državama članicama EU-a te da objasni razloge za to. Također, ispitanik može izraziti svoj stav o tome kojoj bi opciji dao prednost u slučaju ukidanja pomicanja sata - trajnom uvođenju ljetnog računanja vremena (satovi se pomiču jedan sat unaprijed u odnosu prema zimskom računanju vremena) ili zimskog računanja vremena. Valja podsjetiti kako je prije pomicanja sata u Europi zimsko vrijeme bilo standardno vrijeme.
- Ovo je sada prilika za građane da se izjasne jesu li za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u Europskoj uniji i žele li pritom zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. U svrhu bolje regulacije potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse tek su marginalne, dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada – kazao je Škrlec.

On se snažno zauzima za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata jer smatra kako je ta praksa zastarjela i ide na štetu građanima. Već smo pisali o tome kako je u listopadu 2016. godine njegov ured proveo istraživanje treba li takvu praksu zadržati ili prekinuti u Hrvatskoj. U tom istraživanju čak 85 posto ispitanika izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena navodeći štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i poteškoća pri izvršavanju svakodnevnih obveza.
Valja podsjetiti kako je Škrlecov ured u veljači ove godine objavio informaciju da prema istraživanjima devet europskih sveučilišta promjena vremena prouzročuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana. To uključuje prije svega umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.
Još prije sedam godina Rusija je ukinula ljetno i zimsko računanje vremena, ali je prihvatila da cijele godine ima "ljetno računanje vremena" koje znači "duže" trajanje dana i kasnije svanuće u jutro. Island je jedina europska zemlja koja nema ljetno i zimsko računanje vremena.