Predsjednik Komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić izjavio je kako EU unatoč nastojanjima odgovornih još nije pronašao odgovor na dolazak migranata koji bježe pred ratnim strahotama, progonom, siromaštvom i bijedom u pojedinim azijskim i afričkim državama. Hranić je na konferenciji za novinare predstavio izjavu te HBK-ove komisije "Izazovi migrantske krize u europskom prostoru".

- Zaboravljamo da među njima ima i mnoštvo bliskoistočnih i drugih kršćana, danas najprogonjenijih vjerskih zajednica u svijetu, od kojih neki još uvijek govore jezikom kojim je zborio i naš Gospodin, Isus Krist - napomenuo je. - Zbog podjele ovlasti u EU zbilo se da su zemlje poput Njemačke smjele samostalno prije tri godine pozivati potencijalne useljenike i tako stvoriti kaos na "tranzitnom" europskom jugoistoku - stoji u izjavi, a to se dogodilo jer su Europljani općenito, a Hrvati osobito, sve manje "otvoreni životu". Europa sve brže stari pa demografske procjene predviđaju da će joj uskoro nedostajati ljudi za osiguranje gospodarskoga rasta i održivosti zdravstvenoga i mirovinskoga sustava. Pred tim teškoćama EU traži način da utvrdi zajedničke kriterije useljeničke politike i zaštiti svoje vanjske granice. Međunarodna zajednica mora poraditi na povratku onih koje su ratovi otjerali s njihovih ognjišta, ističu.
Otvoreno je pitanje - kako tretirati te ljude? Kad se radi o izbjeglicama od rata i prirodnih nepogoda, osobito onih koji traže rada i kruha, ili boljega života izvan svoje domovine zbog siromaštva i bijede, o njima bi se Europljani trebali dogovarati i primati ih u skladu s mogućnostima i potrebama pojedinih država članica. Iustitia et pax naglašava kako treba poštovati civilizacijska i etička načela, a od migranata zahtijevati i očekivati poštivanje običaja i vrijednosti zemalja domaćina. Nije ni dobro, a ni pravedno, poručuje Iustitia et pax, zahtijevati njihovu "asimilaciju", tj. napuštanje, u privatnoj sferi, običaja, vjere, jezika…
Komisija smatra kako nisu prihvatljivi ilegalni prijelazi granica, osobito bez dokumenata, jer ugrožavaju nacionalni suverenitet, javni poredak i mir te sigurnost građana, ali ni rješenje koje bi vodilo stvaranju "rezervata" i getoizaciji migranata na rubovima EU-a. Iustitia et pax smatra kako treba poći korak dalje od razlikovanja prognanika od izbjeglica te ekonomskih migranata, raspravljati i predlagati kako pomoći drugim ljudima u svijetu da mognu ostati ili se vratiti u svoju domovinu. Uz gospodarski rast u svijetu treba raditi na integralnom, cjelovitom razvoju kako bi se spriječili uzroci nasilnih migracija, a EU treba raditi na stvarnoj gospodarskoj pomoći koja će uključivati cjelovit razvoj pojedinih naroda, zaključuju.H