... da je Bilje (Bellye) jedno od najstarijih naselja u Baranji, čiji tragovi sežu do rimskoga doba

... da je Bilje zapravo jedno od samo nekoliko mjesta u Osječko-baranjskoj županiji i jedino u Baranji koje ima veći broj stanovnika nego prije Domovinskog rata

... da srednjovjekovne isprave naselje prvi put spominju 1212. godine, a tijekom 14. stoljeća mjesto se zove Bolehe, Belehe i kasnije Belya

... da je pokraj grada Murse, na mjestu današnjeg osječkog Donjega grada, postojao most od kojeg je kroz biljsku močvaru prema sjeveru vodio Ratni put, gdje su pronađeni kameni spomenici iz 161. godine poslije Krista. Zapadno uz cestu Osijek - Bilje, na oranicama između stupova dalekovoda, vidljivi su nakon oranja ostaci rimske ceste Mursa - Aquincum. Cesta ide u smjeru sjevera i gubi se negdje prije prvih kuća u Bilju. Kod Bilja su tragovi rimske ceste na dva mjesta. Na temelju tih tragova moguće je izvršiti rekonstrukciju njezina pravca od Murse (Osijeka) preko rimskog mosta na Dravi do Bilja, gdje nastavlja prema Kopačevu i spaja se s glavnom limeskom cestom za Ad Militares (Batina)

... da su Turci su u 16. stoljeću izgradili put od osječkog Gornjeg grada prema Dardi s nasipima i mostovima. Između tih dvaju putova (rimskog i turskog) koji su tijekom vremena propali zbog borbi vođenih na tom području i poplava, 1776. – 1779. godine Marija Terezija dala je sagraditi novi put dug oko 4,5 kilometara koji je vodio sredinom biljske močvare prema gradu Osijeku

... da se među biljskom baštinom ističe dvorac koji je sagradio princ Eugen Savojski od 1707. do 1712. godine. Pretpostavlja se da je autor dvorca austrijski arhitekt Johann Lucas von Hildebrandt. Ispod dvorca nalazili su se prostrani podrumi za smještaj oko 400.000 litara vina, koje se dovozilo iz ostalih vlastelinskih podruma. U samom dvorcu sagrađena je kapela u kojoj je prvo dijete kršteno 1721. godine

... da je 1775. godine izgrađena župna crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije. Župa u Bilju osnovana je 1758. godine. Osim katoličke crkve, koju je sagradila 1775. godine Dvorska komora, u Bilju se nalazi i kalvinska crkva sagrađena početkom 19. stoljeća

... da je krajem 18. stoljeća Bilje bilo glavno mjesto i sjedište cijelog vlastelinstva Belje. Stanovništvo se uglavnom bavilo stočarstvom zbog poplavnog zemljišta i većeg broja livada. Također se pod vlastelinstvom Belje nalazilo naselje kojemu su pripadale pustare Podunavlje i Tikveš, a to naselje zvalo se Vardarac. Trećinu područja poplave su učinile nekorisnim, ali su zato vode obilovale ribom. Stanovnici su se osim ribarstvom bavili poljodjelstvom i stočarstvom

... da je krajem 19. stoljeća Bilje imalo više od 1000 stanovnika
(Izvor: bilje.hr)