Grad Osijek samo je od pristojbenih markica/biljega koje su stranke priložile uz zahtjeve za legalizaciju utržio milijun kuna. A to, ni za ovu jednu on najvećih jedinica lokalne samouprave u državi, nije zanemariv iznos.

S krajem lipnja, uključujući još i ponedjeljak, 1. srpnja 2018. godine, definitivno je za razini Republike Hrvatske završio proces u kojemu je njezinim građanima pružena mogućnost ozakonjenja nezakonito sagrađenih zgrada. Ovaj proces, kolokvijalno nazvan legalizacija, započeo je u razdoblju Vlade Republike Hrvatske na čijem je čelu tada bio Zoran Milanović, a ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš. Cilj legalizacije nezakonito sagrađenih objekata bio je kako bi se uveo red u prostorno uređenje države. Svi vlasnici bespravno sagrađenih zgrada, ali onih koje su vidljive na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. godine ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti, ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. godine, mogli su predati svoj zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju. Prvotni rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bio je do posljednjeg dana mjeseca lipnja 2013. godine. Prošle je pak godine donesena odluka da se ponudi još jedan rok za predaju zahtjeva, pod istim uvjetima, a on je upravo istekao s 1. srpnja 2018. godine.


U resorni odjel Grada Osijeka, prvotno onom za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, a od početka godine Upravnom odjelu za urbanizam, građani su predali ukupno nešto manje od 15 tisuća zahtjeva. U prvom, dužem poluvremenu, 12.500 zahtjeva, u ovom drugom još dodatnih 1400 zahjetva. S tim da broj nije gotov, naime još se zaprimaju predmeti koji su poslani poštom, oni koji su osobno predani ili upućeni također poštom u ured za legalizaciju za ostalo području Osječko-aranjske županije, koji također ima sjedište u Osijeku. Broj dosada riješenih predmeta približava se 60-postotnom izvršenju, istina, jednim dijelom u izlaske na teren uključena je i Agencija koju je Vlada Republike Hrvatske osnovala kako bi lokalnim jedinicama pomogla u provođenju procesa ozakonjenja.


Prema dosadašnjim zahtjevima za objekte koji su legalizirani, u Osijeku su to najčešće bile različite dogradnje soba u dvorištima, pomoćni objekti i garaže. Također velikim dijelom riječ je o aktivnostima na uređenju potkrovlja prenamjenom tavanskih prostorija, kao i odstupanjima od izdanih građevinskih dozvola.
Osim iznosa koji je uprihođen od biljega, a uz svaki predani zahtjev za legalizacju prilagalo se pristojbenih markica/biljega u vrijednosti od 70 kuna, u gradski proračun slit će se i znatna sredstava od legalizacije. Za svaki objekt, naime, plaća se i naknada za ozakonjenje, odnosno kazna za to što objekt nije bio legaliziran.
U Osijeku ta naknada prosječno iznosi dvije tisuće kuna. Taj iznos, istina, gradska administracija dijeli s državnim proračunom, ali i u tom slučaju očekuje se ukupan prihod između osam i deset milijuna kuna.