U svibnju je u Hrvatskoj izdano 795 građevinskih dozvola, što je za 7,7 posto manje u odnosu na isti mjesec lani, a na temelju tih dozvola predviđena je vrijednost radova u iznosu od 1,85 milijardi kuna ili 24,13 posto manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

„U svibnju je, unatoč rastu na mjesečnoj razini, drugi mjesec zaredom nastavljen pad broja izdanih odobrenja za građenje na godišnjoj razini”, navodi se u osvrtu analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA) na podatke DZS-a.
Prema vrstama građevina, 83,1 posto, odnosno 661 dozvola u svibnju je izdano za zgrade, a 16,9 posto, odnosno 134 za ostale građevine, pokazuju podaci DZS.
Kod zgrada, tijekom svibnja izdano je 357 građevinskih dozvola za stambene zgrade i 109 za nestambene.
Prema vrstama radova, 70,8 posto ili 563 dozvola izdana je za novogradnju, a 29,2 posto ili 232 za rekonstrukcije.
Prema izdanim građevinskim dozvolama, u svibnju je predviđeno građenje 840 stanova, što je 214 stanova ili 20,3 posto manje nego u svibnju prošle godine, pokazuju podaci DZS-a.
U prvih pet mjeseci ove godine izdano je 3848 građevinskih dozvola, što je 1,2 posto ili 45 dozvola manje nego u istom razdoblju lani. Na temelju tih dozvola predviđena je vrijednost radova u iznosu od 9,65 milijardi kuna ili 14,5 posto manje nego lani.
Prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih je pet mjeseci ove godine predviđena gradnja 4663 stana, što je 285 stanova manje nego u istom razdoblju lani.
U analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak, navodi se i da se broj izdanih odobrenja za građenje još uvijek nalazi na oko 20 posto nižim razinama u odnosu na 2008. godinu. To, poručuju, potvrđuje i udjel građevinarstva u BDP-u koji se sa 7,8 posto u 2008. spustio na 4,6 posto u prošloj godini.
O stanju u građevinskom sektoru upozoreno je u Osijeku za nedavne dodjele Zlatne kune, nagrade koju HGK Županijska komora Osijek dodjeljuje najuspješnijim županijskim tvrtkama.
Uz trgovinu, građevinarstvo je zabilježilo sektorski gubitak. Posebice je visokogradnja u velikim problemima, zabilježila je 300 milijuna kuna gubitka.
Što je razlog ovome? Sada je jasno kako je osnovni problem nedostatak radne snage. Ona iskusna je iskoristila priliku "slobodnih EU granica" i otišla za veće plaće raditi u inozemstvo.
No, još pogubnijom pokazuje se činjenica da ih nema tko zamijeniti, jer su već duže vremena srednje škole ovog profila gotovo bez učenika. Dvije su mjere u međuvremenu poduzete, prva je povećanje plaća, druga je skori prelazak na dualno obrazovanje. Jedina dobra vijest je da raste broj novoosnovanih tvrtki u sektoru građevine, no riječ je opet pretežito o malim tvrkama. One su, naime, angažirane na realizaciji infrastrukturnih objekata koji su sufinancirani unutar europskih projekata.