Jankovac se vratio nekoliko stotina godina unatrag. Livadama netaknute prirode potpapučkog gorja zavladale su dvorske dame, uglađena gospoda, povijest je ponovno oživjela u ovim krajevima. Vlasnik Jankovca, čovjek po kojemu je ovo mjesto dobilo ime, koji ovdje ima svoju grobnicu, plemeniti Josip Janković, ponovno je došao među svoj hrvatski puk, na svoj Jankovac i ugostio uglednike svoga, ali i kasnijeg vremena.

- Priča je zamišljena kao poziv Josipa pl. Jankovića od Vučina i Bribira na obilazak njegovih posjeda Voćinskog vlastelinstva te na kraju na lovački ručak kod kurije na Jankovcu. Tako je svita posjetila obnovljen dvorac Janković u Kapela Dvoru, park u Voćinu s uništenim dvorcem 1918. godine, dvorac Janković u obnovi te crkvu svete Terezije u Suhopolju te na kraju najdraži kutak vlastelinstva na Jankovcu. Priča ide kako je svita u posjet krenula izletničkim vlakom Gutmannove slavonsko-podravske željeznice prema posebnom voznom redu.


Vlak je krenuo iz Esseka s Gutmannove stanice s osječkog Sjenjaka, a uvažena gospoda koja nisu htjela koristiti usluge organiziranog prijevoza došla su svojim kočijama do dvorca u Kapela Dvoru i Suhopolju te prema voznom redu br. 108 izravno na Jankovac. Naši su planinari dakako dio puta prošli po planinarskim stazama, a na kraju je na Jankovcu održan svečani ručak na kojemu su se predstavili visoki gosti plemenitog Jankovića - rekao je počasni član Bršljan Jankovca i glavni organizator ove povijesne priče Đorđe Balić. I ove godine ulogu plemenitog Josipa Jankovića sjajno je odigrao poznati slavonski povjesničar Zdenko Samaržija.
- Naravno, i ove godine zahvaljujući mom prijatelju Đorđu Baliću prihvatio sam ovu ulogu, a sve u cilju očuvanja povijesti ovog predivnog Jankovca. Vodimo se povijesnom maksimom "zamislimo", dakle zamislimo kako je ovo sve izgledalo kada su došli staklari, kada je Janković počeo graditi jezera, kako su Jankoviću dolazili gosti, a na kraju zamislimo kako su ovamo došli prvi osječki turisti, koji su osnovali prvo slavonsko planinarsko društvo. Prezentacija povijesti na otvorenom je posebna i stoga svaka pohvala planinarima Bršljan Jankovca i Đorđu koji neumorno čuvaju našu prebogatu slavonsku povijest - rekao je plemeniti Janković, prof. Samaržija, kojemu su u goste došli najpoznatiji essekerski arhitekt Viktor Aksman, violinist maestro Zlatko Baloković, izumitelj Nikola Tesla, a malo duha moderne i zabave unio je posjet poznatog filmskog žandara iz Saint Tropeza. Arhitekta Viktora Aksmana pozvao je jer u skorašnjoj budućnosti Janković ima plan intenzivirati gradnju i obnovu postojećih dvoraca na svom vlastelinstvu pa mu je njegovo golemo znanje i neprocjenjivo iskustvo prijeko potrebno. Naravno, u današnje vrijeme nema ništa bez električne energije pa je plemeniti Janković želio puk upoznati s Nikolom Teslom, potom je svoj lik i djelo predstavio maestro Zlatko Baloković koji je upravo Tesli svirao na posljednjem ispraćaju, a uz ‘‘prijevod‘‘ supruge nazočne je pozdravio žandar iz Saint Tropeza koji je zaključio je kako je Jankovac nešto najljepše što je u životu vidio.
Na kraju se nazočnima obratio prota Aleksandar Đuranović koji je nazočne pozdravio u ime paroha iz Orahovice Milića koji je autor hvalospjeva o Jankoviću kojeg je upisao prije 159 godina, 1859. godine, u knjigu gostiju kurije Janković na Jankovcu. Dr. Viktor Aksman bio je posebno zanimljiv jer je nazočne upoznao s graditeljstvom vlastelinstava Jankovićevih na Jankovcu, u Voćinu, Suhopolju, Terezovcu i drugim mjestima.
- Mogu reći da je grof Janković uvelike definirao izgled cijelog ovog prostora koji je rađen u pet faza. Janković je puno ulagao i gradio i ostavio više nego značajan trag u Slavoniji. Može se slobodno reći da je Josip plemeniti Janković otac slavonske pejzažne arhitekture - rekao je dr. Aksman, a plemeniti Janković otkrio je odakle njemu sva znanja o hidrološkom uređenju Jankovca i okolice.

- Moji prezimenjaci Jankovići daruvarski krajem 18. stoljeća unajmili su čak makedonske zidare da im naprave hamam, odnosno kupalište u Daruvaru. I oni su tamo napravili pet hamama, a potom ti majstori dolaze u Voćin gdje također grade hamame i prve hidrološke zahvate. U to vrijeme jedan mali gradišćanski Hrvat, Gaal, koji je bio prvi austrijski hidroinženjer, dolazi upravo u Voćin gdje započinje s hidrološkim inovacijama na ovom prostoru. Dakle, ti makednoski zidari i gradišćanski Hrvat Gall zaslužni su za sve moje znanje o hidrološkom uređenju - rekao je Janković, odnosno Samaržija, koji je kao i uvijek bio prepun povijesnih podataka o Jankovcu i okolici, pa je tako ispričao i možda nekima nepoznat detalj o postojanju glazbenog paviljona na Jankovcu.
- Tamo nadomak današnjeg parkirališta postojao je glazbeni paviljon na kojemu je bio koncertni klavir gdje je svaku večer bio održavan koncert, a pokraj njega gdje je danas apartmanska kuća bila je središnja prostorija plemenitog Jankovića u kojoj je on okupljao društvenu elitu. Mi imamo dvije knjige gostiju Jankovca iz druge polovine 19. stoljeća koje nedvojbeno pokazuju da je Jankovac bio mjesto društvenog prestiža elite kako klerikalne, tako i plemićke. A među gostima bio je i veliki dr. Vatroslav Igo Schwarz, direktor osječke bolnice, koji je došao i na veličanstveno dobru ideju o osnivanju planinarskog društva Bršljan Jankovac. Zahvaljujući njemu, ovi krasni ljudi toga društva danas rade jedinstvenu povijesnu priču - zaključio je Samaržija. Na kraju ovog povijesnog putovanja nazočne je pozdravio i svima zahvalio predsjednik HPD-a Bršljan Jankovac Miro Mutter.
- Ponosan sam što mogu reći da smo mi sljedbenici Bršljana i sljedbenici Jankovca. Mi smo u nasljeđe dobili ovaj raj na zemlji, ovu divotu i mi ćemo ju čuvati i paziti koliko god to možemo. Ovaj povijesni događaj za koji su zaslužni Đorđe Balić i Željka Pavlić poseban je za naše društvo i mi ćemo i dalje biti njegova najveća podrška jer želimo promovirati povijest ovoga područja, ovaj čisti zrak i ovu bogomdanu prirodu - zaključio je Mutter. Nakon povijesnog dijela, nazočni su se uputili na svečani ručak, a potom i na planinarski izlet okolicom.
Hrvatsko planinarsko društvo Bršljan Jankovac ponovno je na jedan sjajan i prepoznatljiv način povezalo povijest, turizam, moderno vrijeme i planinarstvo pokazavši koliko je Slavonija bogata, prelijepa i jedinstvena. Priča o Jankovcu, plemenitom Jankoviću pa i o staklani, prelijepoj Katarini vječna je inspiracija svima da daju svoj obol ovoj vrijednosti, a kada to učine planinari koji su najveći čuvari prirodnih ljepota, onda je to nešto uistinu posebno. Osječki Bršljan najavio je za iduću godinu još sadržajniji Retro Jankovac s novim povijesnim tajnama.