Prije točno 20 godina Hrvatsku je kao i danas tresla slična nogometna euforija. Tadašnji Vatreni upoznali su gotovo cijeli svijet s činjenicom da u jednom kutku Europe postoji mala Hrvatska. Posljedica je da i dandanas u mnogim dijelovima svijeta obični građani ne znaju za Hrvatsku, ali znaju za Davora Šukera i prepoznatljivi hrvatski dres.

Ponovljeni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na velikom svjetskom natjecanju povod je da vidimo kako je Hrvatska izgledala te 1998., a kako izgleda danas - 2018. godine.


Te 1998. godine Hrvatska je imala 4,5 milijuna stanovnika. Bruto domaći proizvod iznosio je 160,6 milijardi kuna ili 25,2 milijarde dolara ili 22,5 milijardi eura. BDP po stanovniku iznosio je mizernih 5608 dolara ili pet tisuća eura. Hrvatska je imala 1,27 milijuna zaposlenih osoba. Prosječna godišnja netoplaća, prema podacima HZMO-a iznosila je 32.172 kune, odnosno mjesečno ispod 2700 kuna.
Dvadeset godina kasnije u Hrvatskoj živi, prema procjenama, čak i manje od četiri milijuna stanovnika. Ukupan je broj zaposlenih (službeno iz 2016.) 1,39 milijuna. Prosječna netoplaća trenutno je oko 6200 kuna. BDP je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2016. godinu, iznosio 348,7 milijardi kuna ili 46,3 milijardi eura. BDP je po stanovniku 11.076 eura. Iako su uvjeti života neusporedivo bolji nego 1998. godine, Hrvatska je zemlja iz koje se ljudi iseljavaju.
Hrvatska je te 1998. godine u Europi i svijetu bila i nepoznata i malo poželjna. Osim po ratu, u svijetu se nije moglo ni čuti za malu Hrvatsku. Zbog tadašnje politike, posebice prema BiH, naša je zemlja bila politički gotovo izolirana. U političkom smislu u međuvremenu se mnogo toga promijenilo. Danas je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a.
Hrvatsku je 1998. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, posjetilo manje od 5,5 milijuna turista koji su ostvarili 31,3 milijuna noćenja. Hrvatska je danas u svijetu turistički hit. Prošle godine zabilježen je posjet 18,6 milijuna gostiju koji su ostvarili 102 milijuna noćenja.
Prije 20 godina Zlatko Kramarić, redoviti profesor Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, bio je gradonačelnik Osijeka i saborski zastupnik. Uspoređujući Hrvatsku 1998. i 2018. on podsjeća da je naša zemlja prije 20 godina završetkom mirne reintegracije praktično svježe izašla iz rata i da su se prognanici vraćali u svoje domove.
- Hrvatska je zapravo bila na počecima svog političkog života. Tek je trebala u tom poslijeratnom kontekstu stvarati imidž normalne, male, simpatične, europske države. I onda se dogodila ta Francuska. Ta nogometna 1998. bila je užasno važna za Hrvatsku. Nogomet je planetarna stvar i to treće mjesto na svijetu bila je možda i najbolja globalna promocija Hrvatske. Poslije toga, u svakom kutku svijeta mogao se staviti znak jednakosti između Šukera i Hrvatske. Nogometni uspjeh u Francuskoj pomogao je cijeloj zemlji. Naravno, bilo je to važno i za naše građane jer je poslana snažna poruka da se može uspjeti i iz tako male zemlje kao što je naša - diplomaciji, gospodarstvu, politici, kulturi... Sinergija je tu neizbježna - ističe Kramarić.
Za 2018. kaže da nogometni uspjeh doživljavamo u potpuno drukčijim okolnostima. Hrvatska je, naglašava, pet godina punopravna članica Europske unije te članica NATO-a. Naša zemlja, kaže Kramarić, ravnopravno sudjeluje u donošenju bitnih odluka i kreiranju europske politike, no i danas je, drži on, važan uspjeh nogometne reprezentacije.
- I sada je važan taj uspjeh reprezentacije za novu promociju Hrvatske. Može se to dobro vidjeti čitajući medije u regiji i svijetu. O Hrvatskoj se mnogo piše i nema bolje promocije naše zemlje od uspjeha u nogometu. Svakako treba reći da su svi sportski uspjesi sjajni, u tenisu, vaterpolu, košarci, rukometu... Ipak nogomet donosi doista planetarnu prepoznatljivost - zaključuje Kramarić.

Jadranka Kosor bila je 1998. potpredsjednica Hrvatskog sabora. Uspoređujući 1998. i 2018., kaže da je Hrvatska danas drukčija po mnogočemu. Prvenstveno podsjeća kako je prije 20 godina vladalo postratno stanje i potpuno drukčija politička situacija te da je danas Hrvatska u neusporedivo boljoj situaciji. Premda, ističe ona, nezaposlenih je mnogo manje i zbog odlaska velikog broja ljudi iz zemlje, podsjećajući i da 1998. nismo znali za blokirane građane, kojih je danas 330 tisuća.
- Kada je nogomet u pitanju, vidim mnogo sličnosti. Jasno je da smo svi smatrali kako je nogometni uspjeh sjajna promocija Hrvatske u svijetu, ali mislim da je prije 20 godina bilo manje euforično nego danas. Ako ću govoriti o vezi politike i nogometa, mislim da smo (političari nap
.a.) tada navijali decentnije. Danas se u tome čak i pretjeruje - kaže Kosor. Napominje kako se na sportskom uspjehu nastoje prikupiti politički bodovi, premda iz vlastitog iskustva zna da takva promocija političara u pravilu "nije pametna" jer nije simpatična većini građana.
Zaključujući svoje usporedbe 1998. i 2018. nogometom, napomenula je kako se mnogo puta pokazalo da veliki sportaši ne moraju biti i veliki ljudi, ali je istaknula primjer hrvatskog golmana Danijela Subašića koji pokazuje da je to moguće.

Igor Mikulić