Iako se neke automobilske marke danas ne mogu zamisliti bez dizelskog agregata, sve upućuje na to da će ih na cestama Europske unije biti sve manje. Studija konzultantske tvrtke AlixPartners pokazuje kako se očekuje da će broj prodanih vozila s dizelskim pogonom pasti na samo pet posto ukupnog tržišta automobila u Europskoj uniji do 2030. godine. Brige oko kakvoće zraka i emisijskih standarda već su pogodile prodaju dizelskih automobila, no konzultantska tvrtka AlixPartners poručuje da će se pad ubrzati. Naime, tvrde da je udjel dizelaša na europskom tržištu već pao s 52 na 45 posto između 2015. i 2017. godine.

No, nekorištenje dizela još će više otežati Europskoj uniji da zadovolji emisijske standarde ugljičnog dioksida (CO2). Naime, dizel je promoviran kao ekološki prihvatljiviji od benzina u sklopu napora EU da smanji emisije stakleničkih plinova, naročito CO2. Dok dizelsko gorivo sadrži nešto više ugljika, ukupne emisije CO2 prosječnog dizelskog automobila ipak su niže.
AlixPartners poručio je kako se proizvođači automobila „suočavaju s tehnološkim izborom“ - električna i hibridna vozila postaju „jedini odgovor“ na izazov smanjenja emisija plinova. Povjerenje javnosti u dizel poljuljano je još 2015. godine kada je Volkswagen opremio svoje dizelske automobile uređajima dizajniranima da varaju na testovima emisija plinova. Od tada prodaja ‘dizelaša‘ pada. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu u svibnju je prodaja dizel-automobila pala za 23.6 posto u usporedbi s istim mjesecom 2017. godine, pokazuju podaci Društva proizvođača i trgovaca motora (SMMT).
Pad na britanskom tržištu dizelaša tako je zabilježen četrnaest mjeseci zaredom. Tijekom 2017. potražnja za novim dizelskim automobilima smanjila se za 17 posto.
Što se tiče rubnog dijela Europske unije, a tu pripada i Hrvatska, očekivanja o drastičnom padu prodaje dizelskih vozila teško da će biti u okvirima platno boljih kupaca iz zapadnog dijela Europe. Bit će zanimljivo kako će se u idućim godinama prodavati dizelaši jer Hrvati teško mijenjaju godinama stjecane navike. Ista priča vrijedi i za Rumunjsku i Bugarsku, a da o Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori i ne govorimo. U ovom dijelu Europe veliki broj kupaca cilja na polovne automobile, pogotovo na dizelaše kojima cijene padaju upravo zbog najava o zabrani njihove vožnje u pojedinim zapadnoeuropskim gradovima.M.Bu./H