Kada sunce zagrije, a živa se nije spustila ispod 35 stupnjeva već nekoliko dana, vrlo je važno voditi računa o prehrani i piću koje konzumiramo. Osnove prehrane ostaju iste: preporučuje se jesti uravnoteženo, raznoliko, šaroliko, pripaziti na količinu hrane koja se unosi te spriječiti dehidraciju tijela.

Naime, mi se često vodimo osjećajem žeđi kako bismo popili koji gutljaj vode, no tada je već prekasno i nastupila je dehidracija tijela. Oko tri četvrtine litre vode dnevno gubi se hlapljenjem s kože (znojenjem) i iz pluća. Zdravim odraslim osobama preporučuje se uzimanje bar 1,5 - 2 litre vode dnevno, a u ekstremnim situacijama (kod tjelesnog napora i povišene temperature) i više. Tada je bitno vodu piti u maloj količini više puta na dan jer će u suprotnom ona samo proći kroz tijelo i time nećemo postići željeni efekt. Znojenje tijekom ljetnih mjeseci može prouzročiti probleme s mišićima jer dolazi do smanjenja razine elektrolita u tijelu. Stoga je tijekom ljetnih mjeseci potrebno pripaziti i na udio kalija u prehrani (namirnice bogate kalijem, npr.: banane, rajčice, krastavci, zeleno lisnato povrće).


Ne samo da morate osigurati dovoljan unos vode tijekom ljetnih mjeseci nego je potrebno pripaziti i na unos kofeina, alkohola, gaziranih i zaslađenih pića, koja između ostalog mogu dehidrirati tijelo te time blokirati pozitivne učinke vode koju unosite.
Najlakši način sprječavanja dehidracije upravo je pravilna, odnosno redovna i dovoljna hidratacija tijela. I hrana gasi žeđ! Tako odličan izvor tekućine pruža i „mokra“ hrana kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napitci, voće i povrće koje sadrži od 80 do 95 posto vode (citrusi, dinja, lubenica, tikvica, rajčica i sl.). Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti osigurat će potreban unos kalcija i vrijednih proteina, a pri izboru sira bolje je odlučiti se za svježi kravlji sir, nego za zrele sireve s visokim udjelom masti. Svježi voćni sokovi i fermentirani mliječni proizvodi s niskim udjelom masti koristan su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana, vitamina i minerala.

Hrana bi trebala biti lagana, ne previše bogata kalorijama i lako probavljiva. To znači uglavnom hrana bogata proteinima i ugljikohidratima (isključivo složenim), s više vlakana, bez previše masnoća, osobito životinjskih. Ono što je zimi bilo pečeno i prženo, sada bi trebalo zamijeniti namirnicama kuhanim na pari.
Prvenstveno je bitno obroke podijeliti na više manjih te time spriječiti povećano stvaranje energije.
Ljetna prehrana morala bi biti bogata svim vrijednim nutrijentima koji služe kao štit od štetnog zračenja. Oni pomažu u prevenciji raka kože i sprječavaju boranje i prijevremeno starenje kože. Narančasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji potiču pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidacijsko djelovanje. Zato je tijekom ljeta korisno uživati u marelicama, breskvama, dinjama, lubenicama, mrkvi i ostalom raznobojnom voću i povrću. Značajno je i to što ovi plodovi sazrijevaju upravo ljeti.
Ne preskačite doručak! Doručak vašem tijelu daje energiju potrebnu za uspješan radni dan i osigurava normalno funkcioniranje metabolizma. Osobe koje redovno doručkuju, jedu manje tijekom dana, bolje se koncentriraju, imaju manju razinu kolesterola i manji rizik od srčanih bolesti.

Jedite više sezonskog voća! Konzumirajte sezonsko voće i povrće, to se posebice odnosi na bobičasto voće koje ima malu kalorijsku vrijednost, bogato je antioksidansima koji neutraliziraju stanična oštećenja i time smanjuje vjerojatnosti obolijevanja od raka. Pripazite na svježinu namirnica! Tijekom ljetnih mjeseci i visokih temperatura vrlo je važno pripaziti na svježinu namirnica, to je posebno važno pri kupnji mesa i morskih plodova kako biste spriječili neželjena otrovanja hranom.

Kristina VALEK LENDIĆ, dipl. ing. preh. teh., Služba za zdravstvenu ekologiju, ZZJZ OBŽ