Podravka je zasad jedini otkupljivač koji je izišao s otkupnom cijenom pšenice koja će se, ovisno o kvaliteti, kretati od 0,90-1,30 kn/kg. Ostali i dalje šute, a ovo je prva žetva od pune primjene u nas prvog Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi (ZNTP), pa se očekuje da otkup teče u skladu s njim, kao i pravilnikom o otkupu koji se primjenjuje od lani, a uveo je, uz ostalo, i obvezu otkupljivača da svaki blagovremeno i transparentno "izvjesi" cijenu i uvjete otkupa.

Kako doznajemo, među otkupljivačima je ove godine poseban oprez u izlasku s cijenama.

- Ove godine poseban je oprez, jer su lani otkupljivači izišli s cijenom za sve klase koja je poslije bila previsoka te su stvarani gubitci i sada se opreznije ide u formiranje cijene. Otkupljivači kažu da su lani dali previsoku cijenu za visoke klase. Prosjek je bio 0,90 do 1,10, 1,15 kn, kaže, o "zavjetu šutnje" većine otkupljivača, direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.

Mogla bi to biti igra živaca, taktiziraju otkupljivači, no i proizvođači.

Ratar Josip Petanjak pšenicu neće predati prije 20. srpnja. - Predat ćemo ju onome tko da više. Imamo gdje s njom i ne žurimo. Ispod 1,15 kn/kg ne bi se smjelo ići. Pravilo je "prvo uzmi, pa onda ponudi cijenu"; gdje je tu dobra trgovačka praksa?! Što nisu izišli s uvjetima, pa onda uzimali - kaže Petanjak koji je zadovoljan prinosima od 6,5 do 7 t/ha.Prosječni prinosi u Đakovštini su 5 do 7 t/ha i ovaj kraj zadovoljan je time, kao i nešto većim proteinima no dosad, ali ne i hektolitrima.

Ratar i član UO HPK Mato Brlošić kaže da su oni uglavnom ispod 80. Dodaje kako se priželjkuje da cijena ide gore 5 do 10 % u odnosu na lani.

– Sada se plaća u klasama, a njih je sada 4 plus ekstra klasa; bilo bi dobro da ona bude 1,35 do 1,40 kn. Klase cjenovno padaju za pet lipa, pa je realno da ekstra i 4. klasa imaju razliku 30 lipa - kaže Brlošić. Procjene su da ćemo požnjeti (više od) 800.000 t pšenice, i zadovoljni smo prinosima, no nadali smo se boljoj kvaliteti.

A, nju će ‚uokviriti’ pet razreda definiranih praivlnikom o otkupu. U ŽZ-u podcrtavaju njegov čl. 1. st. 2 koji kaže: „Parametri kvalitete i kvalitativne klase propisane ovim pravilnikom mogu biti i drugačiji ako su vlasnik i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete“.

– To znači da ako se strane ne dogovore drugačije, svaki otkupljivač svoje uvjete otkupa može iznijeti i dogovoriti se s prodavačem onako kako njima odgovara unatoč pravilniku, a da se on i zakon time ne krše. Jer, pravilnik i ZNTP to su predvidjeli. Tržišni uvjeti koje se dvije strane dogovore su obveza i to je pravilnik predvidio. U principu, tržište je to koje sve te uvjete formira, što je pozitivno. Pravilnik je akt koji usmjerava, ali nije strogo zadan, a to je upravo tržište. Cijena je ta koja sve zanima, a ne razred, jer, prema pravilniku, možeš otkupljivati, a po cijeni korigirati razred - ističe Barišić.Voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK-u Osijek Ernest Nad ukazuje na licemjerje na domaćem tržištu pšenice.- Ono je vrlo specifično, ovoga trena traži se pšenica 3. i 4. klase, a istovremeno inzistira se na podizanju kvalitete, tj. 1. i 2. klasi za koju nema interesa. Mlinsko-pekarska industrija radi sa smanjenim kapacitetom, bori se s disparitetima u ciklusu proizvodnje i ne može proizvesti brašno po cijeni prema kojoj se uvozi - 1,3 do 1,4 kn/kg. Istovremeno, kada bismo trebali plasirati svoje proizvode, raste uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda koji remeti domaće tržište. Istovremeno su otkupljivači podigli zavisne troškove prijma i otkupa pšenice koji nerijekto iznose i više od 10 % vrijednosti otkupne cijene, što je neprihvatljivo i nesukladno ZNTP-u, jer veliki dio njih nije istaknuo uvjete troškova otkupa i cijene. Nevjerojatno je koliko su svi jedinstveni u okvirnim otkupnim cijenama pšenice koja će se, na žalost, kretati od 0,95 do 1,1 kn, a u okruženju i znatno više - upozorava Nad.