Objavljeno 28. lipnja, 2018.
Materijal mora odgovarati brojnim zahtjevima; od toga da nije sklizak poslije kiše, da je ugodan stopalu te da ga se lako održava
Izgradnja staza povezana je s dobrim planiranjem cjelokupne okućnice jer staza nije samo mjesto za hodanje, za doći od točke A do točke B već je dio ambijenta, funkcionalni ukras u vrtu, a ponekad i jedna staza može biti glavna oblikovna značajka u vrtu.
Materijal od kojega pravite stazu mora odgovarati brojnim zahtjevima; od toga da nije sklizak poslije kiše, da je ugodan stopalu, da ga se lako održava odnosno čisti te da je jednako tako ugodan oku. Materijali za oblaganje staza mogu biti tvrdi ili mekani. Tvrdi su materijali: kamen, kamene ploče, kamene kocke, betonske ploče i betonski elementi raznih oblika, cigle, ugrađeni šljunak u cementnom mortu ili gipsu. Mekane staze su napravljene od: trave, sipine, drvenih tlakovaca, malča, pijeska ili kao kombinacija nekoliko materijala.
Formalne od trave
Staza od trave u većini je slučajeva dio travnjaka okućnice, ali se preporuča u jako velikim prostorima, jer ne podnosi intenzivno gaženje. To znači da je takva staza skoro neprimjetna, jer skoro uopće ne odudara svojim izgledom. Nalazi se u travnjaku, ali najčešće se proteže između većih gredica zasađenih visokim trajnicama. Isto tako travnate staze jedan su od glavnih elemenata u formalnim vrtovima. Površina na kojoj će se formirati takva staza mora biti savršeno poravnata i lagano napeta s blagim padovima na obije strane u poprečnom presjeku jer se na taj način osigurava nesmetana evakuacija oborinskih voda i voda nastalih uslijed otapanja snijega. Nastaje sijanjem - otpornih na gaženje - vrsta trava na dobro utabanu podlogu, primjenom česte košnje i nakon toga valjanje valjkom za travnjake. Takvom se travnjaku mora osigurati dovoljno vlage, jer u slučaju da se tlo previše osuši, a gaženje trave pojača, nije isključeno da dođe do gubitka velikog dijela travnate površine na stazi. Takva staza daje prednost ostalim oblikovnim elementima da dođu do izražaja.
Druga vrsta mekanih staza je ona od sipine. Nažalost kod nas pojam sipinjenih površina svodi se na ugradnju debelog sloja sipine na sloju uvaljanog tucanika ili šodera. Stoga se događa da po takvoj stazi, pogotovo ako je na blagoj kosini, ljudi se skližu i cipele im se u tren napune sipinom. Moramo biti svjesni da sipinjena staza se gradi pažljivo uz primjenu posebnih tehničkih uputa.
Ekonomični tlakovci
Posve drukčije izgledaju staze od drvenih tlakovaca. Naime, tlakovci su izraz ekonomičnosti, jer stara porušena stabla (koja su zdrava iznutra) ne moraju biti uništena, već dobro iskorištena. Režu se poprečno na debljinu od oko 12 do 18 centimetara uz prethodno skidanje kore ili bez toga, što ovisi o vrsti drveta. Tako narezani koluti se moraju prosušiti i tek nakon toga slijedi ugradnja na terenu. Postavljanje takvih staza relativno je jednostavno i pruža mogućnost umjetničkog oblikovanja. U široki plitki iskop dubine debljine koluta plus, debljine pješčane podloge, koja iznosi oko 10 cm postavljaju se tlakovci na način da dotiču jedan drugog a pri tom se mora paziti da ne ostaju velike praznine između njih. To se postiže primjenom tla kovaca različitog promjera. Na kraju, nakon što je staza oblikovana, dolaze radovi ispune nastalih fuga nepravilnih oblika, što se može ostvariti sipanjem finog pijeska ili mješavine plodne vrtne zemlje sa sijanjem sjemena trave. Takve staze imaju posebno dojmljiv izgled, nemaju rubnjake i nikakve ograde prema okolnog travnjaka, a djeluju kao da su ovdje oduvijek.
Staze načinjene primjenom malča (sjeckane kore drveća) ne zahtijevaju posebne radove. Dovoljno je naznačiti buduću trasu staze, koja ne bi smijela biti dugačka i ravna te malo poravnati nepravilnosti terena. Nakon toga se malč jednostavno istrese iz vreća i grabljama poravna, pazeći pritom da sloj na stazi ne bude deblji od 5-7 centimetara. I ovdje se ne koriste rubnjaci. Jedina mana takvih staza je što se trebaju mijenjati nakon nekog vremena jer malč nije jako trajan materijal pa se usitni s vremenom i onda gubi svoj izgled i svojstva. Takve su staze jako pogodne za primjenu u većim kamenjarima ili između gusto zasađenih biljaka i gredica.
Poznate su i staze načinjene od kombiniranih materijala, ali su takve staze mala umjetnička remek-djela. Tu se vidi koliko imate smisla za oblikovanje, kao da slikate bojama i različitim materijalima. Bitna je usklađenost i mjera i izbor materijala za kombiniranje. Jasminka Knežević
KAMENE PLOČE TREBAJU RUBNJAK
Najčešće korištene staze u vrtovima, pogotovo u gradskim, su one načinjene od čvrstog materijala - kamene ili betonske ploče, kocke ili elementi raznih geometrijskih oblika, koji su već predviđeni za određene kombinacije u shemi slaganja. Danas se na tržištu nudi veliki izbor takvih elemenata. U većini slučajeva takve staze zahtijevaju i ugradnju rubnjaka, koji sa svoje strane mogu biti uzdignuti iznad tijela staze ili opušteni u njenoj razini. Posljednji omogućuju brzo oticanje vode sa staze, a samim tim ne dolazi do stvaranja naslaga mulja i rasta gljivica na kamenu ili betonu. Ove staze imaju i drugu dobru značajku, a ta je da se lako čiste i održavaju. Problem nastaje ako se kojim slučajem koji od tih elemenata uništi ili ošteti jer je njegovo vađenje problematično. Takve staze grade se na način da se napravi plitak široki iskop zemlje s dubinom, koju određuju ploče ili elementi te slojeve na koje se ugrađuju. Nakon iskopa podloga mora se dobro poravnati, uvaljati i tek se onda pristupa ugradnji tucanika, pa sloja betona, cementnog morta i na kraju ploča ili elemenata. Takve staze jako su čvrste, otporne i dugotrajne. Umjesto navedenih elemenata mogu se koristiti i klasične cigle. Takva staza daje toplinu i intimni štih u vrtu, ali moramo paziti od kakvog je materijala izgrađena kuća i ima li već ugrađene druge materijale u okolici. Preveliko šarenilo materijala i boja odaje pomanjkanje ukusa i unosi nemir u sliku vrta.
NUŽNO JE ODABRATI PRAVE MATERIJALE
Kad se gradi koncepcija oblikovanja vrta i to još u fazi dok je sve na papiru, dobro je razmisliti i o korištenju pojedinih materijala. Ponekad jedna staza može biti centralni oblikovni element oko kojeg se gradi preostali prostor. Jednom ugrađenu stazu teško je rušiti i ukloniti bez posljedica na okolnom terenu, stoga dobro promislite prije početka radova. Na kosom terenu ponekad je potrebno napraviti i pot porne zidove, koji su često i u funkciji ukrasa prostora. Materijal kojim su ti zidići obloženi diktirat će nam i odabir materijala za staze i pristupne puteve. Sama staza može biti nejednake širine po cijeloj dužini. U većim pejzažno oblikovanim vrtovima takve staze unose razigranost i ublažavaju strogoću linija zgrada. Uz dobar odabir bilja uz stazu, možemo stvoriti jedan zaista ugodan ambijent u svom vrtu, ma koliko malen ili velik on bio.