Objavljeno 23. lipnja, 2018.
Iako je problem već davno prepoznat, Svjetska zdravstvena organizacija prije nekoliko je dana priznala da je ovisnost o videoigrama prava bolest, pa će kompulzivni igrači, koji dane i noći provode uz konzolu, zaboravljajući jesti i piti, imati pravo na liječenje.
Ovisnost o internetu psihički je poremećaj i liječi se u psihijatrijskim ustanovama i ambulantama. Kako doznajemo, liječenje ove novopriznate ovisnosti u Hrvatskoj je moguće u Zagrebu, i to u Kliničkom bolničkom centru sestara milosrdnica, Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan" u Jankomiru i Klinici za psihijatriju Vrapče, a u tu se ustanovu primaju samo punoljetni ovisnici. Regionalnih centara za sada nema, a potrebu za njima ističe prof. dr. Zoran Zoričić, predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti, psihijatar u KBC-u sestara milosrdnica.
Osposobiti kadar
- Treba znati da je sve ovo novo, kako kod nas tako i u cijelom svijetu. Potrebno je vremena da struka reagira i da se osposobi kadar, jer radi se o novom problemu. Bitni su prioriteti. Naime, danas se više pozornosti posvećuje ovisnosti o alkoholu, drogi i kockanju, što ne znači da se to jednoga dana neće promijeniti - ističe dr. Zoričić, uz napomenu da su se nešto opsežnija istraživanja ovisnosti o videoigrama provela u azijskim zemljama, kao što su Japan, Južna Koreja i druge, gdje je ovisnost znatno izraženija u djece, a u ovome se dijelu svijeta o ovome problemu manje zna. Dodaje da bi se trebalo organizirati na županijskim razinama pri službama za bolesti ovisnosti. Sličnoga je mišljenja i Tomislav Mišetić, predsjednik udruge i terapijske zajednice Ne-ovisnost u Vrbici.
- Nemamo ispunjene zakonske okvire o primanju maloljetnika na terapije i u savjetovalište. Vidjet ćemo kako će se razvijati ovaj trend, pa bude li potrebe, i u Slavoniji se može otvoriti centar za liječenje - kaže Mišetić uz napomenu da se ovoj mogu dodati ovisnosti o mobitelu i ostalim uređajima moderne tehnologije.
Ovisnost o videoigrama najčešće se javlja u mlađih punoljetnih osoba te u onih od četrnaest godina naviše, no o složenosti cijele problematike govori i činjenica da se ovisnost može kategorizirati i po sadržaju.
- Dolaze nam i starije osobe, ali njihovi su problemi, za razliku od mlađe populacije, vezani uz chat sadržaje, društvene mreže, sadržaje stranica s tematikom seksa i slično - kaže dr. Zoričić.
Metode liječenja u KBC-u sestara milosrdnica su individualne, uglavnom se provode grupne terapije s vršnjacima u prisutnosti roditelja, koji najčešće i prepoznaju problem, po slabijim rezultatima u školi, nedostatku socijalizacije i sličnom.
- Procjenjujemo da je u Hrvatskoj između 50.000 i 100.000 ovisnika o internetu. Bolest je takva da se ovisnici o internetu rijetko javljaju u psihijatrijske ambulante. Često dolaze u naš zavod u pratnji roditelja ili na nagovor roditelja - doznajemo od doc. dr. sc. Ante Bagarića, šefa Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče.
Najčešći simptomi ovisnosti o internetu su preokupacija internetom, gubitak uvida u protok vremena, nekoliko minuta pretvara se u nekoliko sati, ostanak uz kompjutor do kasno, ostanak na poslu "kad svi odu", izolacija od prijatelja i obitelji, osjećaj krivnje zbog ekscesivne upotrebe interneta, laganje ili skrivanje u vezi s upotrebom interneta, euforija povezana s korištenjem interneta, teško razlikovanje stvarnog i virtualnog svijeta i slično.
Nervoza, nesanica...
- Sve što traje duže od dva i pol sata je previše - upozorava dr. Zoričić, a s njime se slaže i u Đakovu poznati računalni stručnjak Dalibor Vlaho. S obzirom na to da dobro poznaje ovu problematiku, smatra da je sve što je u okvirima jednoga do tri sata za igračom konzolom normalno i ne može imati štetnih posljedica.
Kao kod svih ovisnosti, i u ovom slučaju postoji apstinencijska kriza, koja ima psihološki karakter. Kako kaže dr. Zoričić, dolazi do nervoze, napetosti, nesanice, neispavanosti, osoba ima kratak fitilj. Najbolji je savjet, kao i kod svih bolesti ovisnosti, ići na prevenciju.
- Zaigranost djeteta nije odmah i patologija i ne znači da se treba odmah psihijatrizirati. Treba vidjeti krije li se nešto u pozadini što navodi dijete na povlačenje u virtualni svijet - zaključio je dr. Zoričić.
Marija Alduk
Dalibor Vlaho
računalni stručnjak
DJECA SE LAKO ZANESU I IZGUBE POJAM O VREMENU
- Bitno je da dijete ne zanemaruje svoje obveze, kako one vezane uz školu tako i ostale, te da igrice ne postanu opterećenje. Kako djeca igrice igraju najčešće u parovima, lako se zanesu i izgube pojam o vremenu, pa na to treba obratiti pozornost - kaže računalni stručnjak Dalibor Vlaho te upozorava i na sadržaj videoigara, koji najčešće obiluje agresivnošću, te je itekako štetan. Većina igrica prepuna je nasilja a, na žalost, one su lako dostupne i najučestalije. Navodi primjer dječaka koji je, zaražen popularnom igricom i inspiriran igrom, postavljao majci zamke po kući. "Smatram da djecu treba držati pod kontrolom, ali su mi neshvatljivi oni stariji. Oni troše vrijeme uzalud. Ne vidim svrhu igranja po osam sati ili više, a od toga nemaš nikakve koristi, odnosno ne zarađuješ ništa", kategoričan je Vlaho. Ne podržava u cijelosti odluku da se videoigrice svrsta u kategoriju igara koje izazivaju ovisnost. Smatra da se više radi o zarazi igrom nego o ovisnosti. "Poznajem stotinjak igrača koji igraju po osam i više sati, ali nisu postali ovisni. Ako ćemo gledati tako, onda bi i svi koji svakodnevno obavljaju svoj posao bili ovisnici. U svakom slučaju, treba imati mjeru", kaže Vlaho.
DUGOTRAJNO LIJEČENJE OVISNIKA
Od doc. dr. sc. Ante Bagarića, šefa Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče, gdje se javljaju osobe od 20 do 30 godina, doznajemo da je optimalno trajanje liječenja 30 dana u bolnici, nakon toga tri mjeseca u dnevnoj bolnici te od 6 do 12 mjeseci u izvanbolničkom psihoterapijskom programu.
O uspješnosti liječenja, koje je dugotrajno i kudikamo puno teže u usporedbi s liječenjem ovisnosti o alkoholu i kocki, teško je govoriti jer do sada nema nikakvih brojčanih pokazatelja, a i modeli tretmana zaostaju za drugima.