Danska je prošle godine zabilježila najvišu ukupnu razinu cijena robe i usluga, a Bugarska najnižu, a Hrvatska se izdvajala skupom potrošačkom elektronikom, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Danskoj su razine cijena potrošačke robe i usluga u 2017. godini bile 42 posto iznad prosjeka Europske unije, utvrdili su u Eurostatu.

Slijedi Luksemburg s razinom cijena 27 posto iznad prosjeka te Irska i Švedska, gdje su one bile za četvrtinu više od te vrijednosti. Na drugom je kraju ljestvice s najnižom razinom cijena, upola nižom od prosjeka Unije, Bugarska, a društvo joj čine Rumunjska i Poljska s razinom cijena također blizu polovine europskog prosjeka. U Hrvatskoj je ukupna razina cijena potrošačke robe i usluga u 2017. bila za trećinu niža od prosjeka Unije, pokazuju podaci Eurostata.

Razina cijena usporedive košarice prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u EU-u bila je dvostruko viša u najskupljoj članici u odnosu na onu najjeftiniju. Tako je u Rumunjskoj bila 38 posto ispod europskog prosjeka, a u Danskoj je bila upola viša od prosjeka Unije, utvrdili su u Eurostatu. Među cijenama s najnižim cijenama hrane izdvojili su još Poljsku, gdje su prošle godine bile 35 posto ispod prosjeka Unije. Uz Dansku, skupoćom hrane izdvajale su se prošle godine i Švedska, Austrija i Luksemburg, gdje su cijene košarice bile za četvrtinu iznad prosjeka Unije. U Finskoj i Irskoj bile su više negdje za petinu a u Belgiji, Francuskoj i Italiji za 12 posto.

U Hrvatskoj su cijene usporedive košarice prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića bile četiri posto niže u odnosu na prosjek Unije, pokazuju podaci Eurostata. Značajne su razlike među članicama zabilježene i u cijenama alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, napominju u Eurostatu. Irska je prošle godine zauzela uvjerljivo prvo mjesto među zemljama EU-a s najvišim cijenama alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, 74 posto iznad prosjeka Unije. Na drugom je mjestu Velika Britanija s cijenama te kategorije potrošačkih proizvoda 57 posto iznad europskog prosjeka, a na trećem Finska sa cijenama višim za 39 posto. Slijede Švedska i Danska, gdje su one bile više oko petine. Najniže su pak cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda prošle godine zabilježene u Bugarskoj, gotovo upola niže od prosjeka Unije. Slijedi Rumunjska sa cijenama te kategorije prozivoda 31 posto ispod prosjeka Unije te Mađarska gdje su one bile niže 30 posto. U Hrvatskoj su cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda u 2017. bile 27 posto niže od prosjeka Unije. U Komisiji napominju da su velike razlike među pojedinim zemljama rezultat razlika u trošarinama.

Bugarska i Danska našle su se na suprotnim stranama ljestvice i u slučaju cijena restorana i hotela, koje su u "novoj" članici EU-a bile upola niže od prosjeka ispod prosjeka Unije. U Danskoj su pak bile upola više od te vrijednosti. Izrazito niskim cijenama ugostiteljskih usluga izdvajale su se još Rumunjka i Češka, od 45 do 40 posto ispod prosjeka Unije. Skupoćom se pak isticala - uz Dansku - još Švedska, sa cijenama 46 posto iznad prosjeka EU-a.

U Hrvatskoj su cijene usluga u restoranima i hotelima u 2017. godini bile 27 posto niže od prosjeka Unije, pokazuje izvješće Eurostata. Potrošačka je elektronička kategorija proizvoda čije su se cijene najmanje razlikovale među zemljama Unije, krećući se u rasponu od 10 posto iznad prosjeka EU-a u Danskoj i Francuskoj do 24 posto ispod tog prosjeka u Irskoj, napominju u europskom statističkom uredu. Hrvatska je zauzela treće mjesto na ljestvici najskupljih zemalja u toj kategoriji proizvoda, s cijenama osam posto iznad prosjeka Unije, pokazuje Eurostatovo izvješće. Hina