Objavljeno 22. lipnja, 2018.
U "prvom valu" očekuje se deblokada 7000 građana, prema predviđanju ministra financija Zdravka Marića
Najavljeni paket zakona kojima se nastoji olakšati položaj blokiranih građana Vlada je prihvatila u četvrtak na svojoj sjednici. Riječ je o prijedlozima zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te o izmjenama Zakona o stečaju potrošača.
Obrazlažući prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je krajem ožujka u Hrvatskoj bilo 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kune kamata. Vlada želi dati obol početku rješavanja toga problema, kaže Marić, uz poruku da se dugovi i obveze moraju podmirivati. Najavio je kako se tom mjerom očekuje "momentalna deblokada" oko 7000 građana.
Zakonom, koji se jednokratno primjenjuje na sve dugove s kraja prošle godine, utvrđuje se skupina vjerovnika grupe 1, koji su obvezni otpisati do 10.000 kuna glavnice po dužniku.
Dugotrajne blokade
U tu skupinu vjerovnika pripadaju država, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u isključivom vlasništvu države, pravne osobe kojima je osnivač Hrvatska te druge pravne osobe sukladno objavi Ministarstva financija. Jedinice lokalne uprave i samouprave u prvom koraku ne otpisuju dug automatizmom, nego kao i ostali vjerovnici iz grupe 2, poput teleoperatera i drugih, same odlučuju o iznosu otpisa. Ministar financija pritom je pojasnio kako im se otpisani dug do 10.000 kuna priznaje kao porezni rashod, a to im je stimulans da slijede primjer države. Za ostali dio duga predviđena je obročna otplata, odnosno reprogram do 60 mjeseci za dugove veće od 500.000 kuna.
Ukupno su 97 posto iznosa blokada dugovi stariji od godinu dana, kojima je obuhvaćeno oko 80 posto građana, a najveći iznos predstavljaju dugotrajne blokade, rekao je Marić.
U vezi prijedloga zakona provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Marić je rekao kako se ograničava trajanje ovrhe na novčanim sredstvima samo za fizičke osobe, dok se za pravne pokreće stečajni postupak. Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. Međutim, time ne prestaje dugovanje, nego samo ovrha koja je neprovediva, naglasio je Marić. Uspješnost naplate ovrhe starije od tri godine je samo 1,19 posto, pa i niža. Mijenja se način naplate, očekuje se smanjenje iznosa naplate, a ovrhovoditelj će procijeniti isplativost pokretanja ovrhe na novčanim sredstvima, dodao je ministar.
Procjenjuje se da bi tom mjerom moglo biti deblokirano oko 71.000 građana s ukupnim iznosom blokada od 32 milijarde kuna. Marić naglašava kako se ne radi o prestanku dugova, nego se brišu iz Fine, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu tako što će morati predujmljivati troškove.
Smatramo da ćemo prevenirati pokretanje velikog broja ovrha nad novčanim sredstvima, kazao je Marić, poručivši kako mjere ne trebaju biti poticaj da se dugovi ne plaćaju.
Ubrzani postupak
Prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača obrazložio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, rekavši kako se odnosi na građane koji su dužni do 20.000 kuna, a u blokadi su dulje od tri godine. Izmjenama zakona uvodi se novi institut, ubrzani i pojednostavljeni stečajni postupak. Njime će se omogućiti građanima koji se nalaze u dugotrajnoj blokadi da u kraćem razdoblju dobiju još jednu priliku podmiriti dug vjerovnicima, a njima da ih naplate.
Odbacio je tvrdnje da se time građane gura u stečaj, pojasnivši kako Fina po službenoj dužnosti u prvom koraku obavještava građane koji ispunjavaju uvjete za stečaj, a oni će ga moći odbiti.
Ako se građanin ne odredi, nadležni općinski sud otvara stečaj i građanin opet može reći da ga ne želi, a ako se suglasi postupak ide dalje, rekao je Bošnjaković. Ministar pravosuđa smatra kako će tim zakonom biti obuhvaćeno oko 120.000 građana. Poruka je da nikome ništa ne opraštamo, nego dajemo mogućnost još jednom vjerovnicima da naplate dugove, istaknuo je Bošnjaković.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su ova tri zakona usmjereni ka olakšavanju položaja ovršenih i blokiranih građana. "Sva tri zakona trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema tako da se onima koji su blokirani duže od tri godine blokada obustavi putem Fine. Dug u tom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši", istaknuo je. Sva tri zakona, dodao je predsjednik Vlade, upućuju se u hitnu saborsku proceduru, kako bi što ranije stupili na snagu. Pojasnio je da se na temelju državnog otpisa dugova fizičkim osobama želi potaknuti jedinice područne samouprave, kao i poduzeća koja su povezana s njima, da pristupe otpisu dugova građanima. "Želimo pružiti ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme", poručio je predsjednik Vlade.Dijana Pavlović/H
GOSTIMA SAMO DORUČAK, NE I PANSION
Saboru su upućene izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a osnovne izmjene koje se predlažu su usklađivanje standarda objekata za privatne iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine, sukladno tada važećem Pravilniku, sa sada važećim istoimenim Pravilnikom čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Oni koji neće podnijeti zahtjev moći će nastaviti pružati usluge bez prava korištenja oznake kategorije, kazao je ministar turizma Gari Cappelli. Prijedlogom zakona daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti i specijalnim bolnicama i lječilištima te drugim zdravstvenim ustanovama. Isto tako, omogućava se uređenje nove vrste objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno objekt za robinzonski smještaj. Zakonom se propisuje da iznajmljivači mogu uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se pridonijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona, a svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji osnivanjem trgovačkih društava ili obrta. Prijedlogom zakona predviđa se i uvođenje ublažavanja postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, tj. propisivanjem mogućnosti da se bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.
PRIHVAĆANJE NAGODBE U AGROKORU JE VELIKO POSTIGNUĆE
Premijer Plenković, osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na jednoglasno prihvaćanje nagodbe u Agrokoru od strane Privremenog vjerovničkog vijeća, ocijenio je kako je riječ o velikom postignuću i golemom uspjehu svih dionika tog procesa i izvanredne uprave, kao i Vlade te svih onih koji su imali hrabrosti u kratkom roku stvoriti odgovarajući zakonski okvir i strukturirani proces koji je kroz 15 mjeseci omogućio kompaniji da preživi financijski. Najvažnijim je u tom procesu ocijenio da Agrokor ima ekonomsku budućnost, kao i sve kompanije u njegovu sastavu, svi partneri. "Mislim da smo s te strane postigli uspjeh, čije ćemo efekte tek s jednim vremenskim odmakom moći ispravno valorizirati", istaknuo je premijer, dodavši da je to postignuto, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije cijelog procesa, kao i političke destabilizacije Vlade.
NADAMO SE DA ĆEMO POVEĆATI INTERES ZA UDOMITELJSTVO
Vlada je prihvatila Nacrt prijedloga zakona o udomiteljstvu kojim će se omogućiti obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Vlada očekuje da ta promjena može povećati interes za obavljanje udomiteljstva, rekla je ministrica obitelji, demografije, socijalne politike i mladih Nada Murganić. I dalje bi bilo omogućeno obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima. Donošenjem novog zakona o udomiteljstvu osigurat će se deinstitucionalizacija djece i odraslih koji su na smještaju u ustanovama te poboljšanje kvalitete usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima, neovisno o skupini korisnika. Također bi trebao omogućiti povećanje broja udomiteljskih obitelji.