Ekonomija
ELEKTRIČNA ENERGIJA IZ SUNCA I VJETRA

Na Borkumu su potrošači električne energije postali njezini proizvođači
Objavljeno 20. lipnja, 2018.
Namjera je da ova turistička destinacija, kroz pametnu mrežu, postane energetski neovisna

Uz krilaticu "Moj Borkum – moja energija" na ovom, prvom u nizu, istočnofrizijskih otoka u dijelu Sjevernog mora što teritorijalno pripada Njemačkoj razvija se projekt energetske neovisnosti. S razlogom, jer Borkum, ovaj izrazito turistički orijentirani otok s pet tisuća mještana, čiji se broj tijekom turističke sezone (koja je počela) upeterostruči; dnevno je između 25 i 30 tisuća turista, još donedavno je bio ovisan o elektičnoj energiji koju dobiva od matice zemlje – s kopna. A onda su krenuli u projekt proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije – vjetra i sunca, odnosno od vjetroelektrana i sunčanih napona. Viškove tako proizvedene električne energije – skladište.

Na Borkumu se, naime, realizira projekt NETfficient. Vodeći je to projekt za skladištenje energije sutrašnjice te pruža dobar primjer za prikazivanje pozitivnih utjecaja ovakvih investicija na širu zajednicu. Projektom se implementiraju i demonstriraju tehnologije skladištenja energije te razvijaju informacijski i komunikacijski alati, kako bi se iskoristila sinergija između pohrane energije, pametnog elektrosustava i građana. Ovo uključuje sustav upravljanja energijom i alat za upravljanje i donošenje odluka koji omogućuju integraciju proizvodnje, predviđanja i pohrane obnovljivih izvora energije u pametnu mrežu.

Kako to izgleda u praksi, imalo je priliku vidjeti desetak novinara hrvatskih medija, među njima i redakcije "Glasa Slavonije". Budući da je riječ o projektu koji je financiran iz Horizon 2020 – programa istraživanja i razvoja – "Sigurna, čista i učinkovita energija", organizator ovog studijskog putovanja bila je Europska komisija i njezino predstavništvo u Zagrebu.

Četrdeset obiteljskih kuća i pet višestambenih zgrada u Borkumu, uključujući i objekt u kojemu je smješten akvarij, opremljeno je jedinicama za proizvodnju Sunčeve energije, mjernim uređajima i sustavima za pohranu energije. Ugradnja solarnih ploča, pametnih mjerača i baterija omogućuje da se solarna energija proizvedena tijekom dana koristi, primjerice, za uličnu rasvjetu tijekom noći, punjene baterija autobusa koji prometuju na lokalnim linijama. Ili pak, ova se tehnologija u mjesnom akvariju koristi za rad pumpi za hlađenje, odnosno održavanje optimalne temperature vode za riblje i biljno carsvo koje živi u velikih akarijskim bazenima. Naposljetku i kako bi se osigurala dovoljna količina elektirčne energije tijekom turističke sezone. Jer u Borkumu, gdje tijekom zimskih mjeseci potrošnja iznosi 1500 kilovata, sada, početkom lipnja ona se penje na 3600 kilovata, a tijekom pune turističke sezone doseže 6500 kilovata.

Pet tehnologija

Od 2015. godine, kada je počela realizacija ovog projekta, Borkum proizvede energije dovoljno za 50 posto potreba otoka. Godišnje su deset dana bez vjetra (imaju i dvije vjetroelektrane) i imaju 200 sunačnih dana godišnje, pa je omjer zelene energije takav da 70 posto struje proizvodu od sunca, a preostalih 30 posto dobiju od vjetra. To samo po sebi nije ništa neuobičajeno, no ono što je bit projekta jest kako višak tako proizvedene energije, dakle one koju za sunčanih ili vjetrovitih dana ne uspiju potrošiti – uskladištiti. I onda u one dane kada je potrošnja veća od proizvodnje vratiti u sustav.

Pet je tehnologija kako na Borkumu skladište energiju – preko ultrakondenzatora, litij-ionskih baterija, recikliranih baterija električnih vozila (!), korištenjem vodika te Home Hybrid Technologies kao kombinacijom navedenih. Naposljetku, tu je i sustav Energy Management Platform - sustav upravaljanja energijom koji sve ove tehnologije povezuje. Riječ je o informatičkom sustavu koji nadzire cijeli sustav – od procesa proizvodnje do raspoređivanja energije kako bi bila uvijek dostupna. Pojednostavljeno, svi ovi mali proizvođači zapravo su ujedinjeni u jednog velikog proizvođača.

Sustav je tako unaprijeđen da raspolaže algoritmom koji predviđa, na osnovi vremenske prognoze, kada će biti najbolje "hvatati" snagu sunca i vjetra, dakle kada će biti dobro vrijeme za proizvodnju elektične enrgije. A sustav skladištenja je efikasan. Primjerice, energija pohranjena u litij-ionske baterije u tri mjeseca mirovanja izgubi tek jedan posto snage. Sustav ovih baterija je modularan, može se povećavati odnosno smanjivati od primjerice kapaciteta 2,5 kWh do 1250 MWh.

Od cijelog ovog sustava proizvodnje i skladištenje koristi će imati i lokalno stanovništvo. Svoje troškove reducirat će tako da kupuju struju iz mreže i skladište je kada je proizvodnja dobra, a njima ne trebaju tolike količine, te je prodavati – vraćati u mrežu onda kada bude veća potražnja od trenutne proizvodnje.

Koliko su već sada uštedjeli još ne mogu podastrijeti, naime tek u u rujnu će doći obračuni za sljedeće razdoblje.

No za Klaasa Bakkera, umirovljenog 62-godišnji inženjera elektrotehnike, nije bilo dileme. Odmah se prijavio kada je lokalna elektroenergetska tvrtka raspisala natječaj za one koji bi im ustupuli svoje krovove i povezali se u jedinstveni sustav proizvodnje - solarnih panel i baterija za skladištenje proizvodnih viška struje. Cijela investicija – ugradnja solara, postavljanje baterije i ostalog, po prosječnom je kućanstvu stajala oko 25.000 eura – investicija koja će uštedama konvencionalno proizvedene energije biti vraćena tijekom 12 godina. Mještani koji su se uključili u projekt nisu imali nikakvog troška. Tako je i Bakker posudio krov svoje obiteljske kuće na koji su postavljene fotonaponske ćelije, a u jednom kutku u pomoćnoj prostoriji smješten je sustav pohrane, ne veći od hladnjaka.

Novinari su bili u prigodi obići i prostore u kojima je smješten središnji sustav za upravljanje programom Energy Management Platform. Ondje se na velikom dijagramu iščitava količina električne energije koja se (u danom trenutku) vuče s kopna, a jednako tako i kolika je vlastita proizvodnja.

Samodostatnost

Prvi operativac ovog projekta, Olaf Look, otkriva kako se planiraju daljnja EU ulaganja zahvaljujući kojima bi otok do 2020. godine postao apsolutno energetski samodostatan, neovisan o dovođenju energenata s kopna.

- Razvoj alata za upravljanje i donošenje odluka obuhvaća sve, od proizvođača i lokalnih vlasti do krajnjih potrošača. To pomaže u prevladavanju prepreka pokretanju lokalnih sustava za pohranu energije. Osim toga, omogućuje krajnjim korisnicima prelazak na tržište energije kao "prosumeri", odnosno potrošači koji su također proizvođači - kazuje Look.

U realizaciji ovog projekta, čiji ukupni trošak iznosi 11,4 milijuna eura, od čega oko devet milijuna eura pruža Europska unija, sudjeluje 13 partnera iz sedam zemalja.

U mogućem nastavku projekta želja je broj „uvezanih“ borkumskih obiteljskih zgrada povećati na sto, a višestambenih zgrada na deset. U konačnici, do 2030. godine Borkum bi trebalo biti mjesto koje više uopće neće proizvoditi emisije štetnih plinova. Namjera je i elektrificirati vlak kojim se do grada dolazi iz morske luke, a jedan se od dva trajekta koji vozi s kopna prema Borkumu i natrag, odnosno na dva sata udaljenoj relaciji Emden - Borkum, već prvi u Europi prebacio s dizela na puno čišći ukapljeni prirodni plin. Djelomično se za Borkumovim primjerom već poveo puno veći španjolski Santander, grad od 180 tisuća stanovnika na sjevernoj obali zemlje, koji svoju javnu rasvjetu također napaja iz baterija u kojima je akumulirana dnevna Sunčeva energija.

Projektom NETfficient nastoji se pokazati i razviti korisnost sistema pohrane energije u pametnu mrežu, pametni elektroenergetski sustav, pri čemu će se ostvariti pogodnosti s ekonomskog, društvenog i okolišnog aspekta.

Ekonomski je aspekt poboljšati pouzdanost u elektroenergetski sustav i povećati prihod na tržištu električne energije. Cilj je smanjenjem operativnih troškova doći do povećane energetske učinkovitosti i smanjenja utjecaja na okoliš. Društveni aspekt donosi to da potrošači postaju - prosumers - potrošači koji ujedno proizvode energiju. Projekt će pridonijeti "tranziciji energije" te poslužiti kao najbolji primjer dajući prijedlog regulatornim agencijama i kreatorima javnih politika.

Naposljetku, projekt će kroz okolišni aspekt pokazati kako su današnje tehnologije dovoljno razvijene kako bi upravljajnje obnovljivim izvorima energije bilo dostupno svima. Pohranom obnovljivih izvora energije omogućuje se njihov probitak na tržište energije, što otvara novu frontu u borbi u nastojanju za smanjenje emisije ugljičnog dioksida te u konačnici i ovisnosti o fosilnim gorivima. NETfficientov održivi sustav opskrbe energijom na sjevernomorskom otoku Borkum projekt je koji utire put ovakvim sada više ne samo razmišljanima nego i realizaciji kroz praktičnu primjenu. Daljnji Plan ulaganja za Europu, kao jedan od alata Europske komisije, ima za cilj mobilizirati privatne investicije upravo inovativnim projektima kao što je NETfficient.Dario Kuštro

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POVLAČENJE EUROPSKOG NOVCA

Za EU fondove nedostaje gotovo 3000 stručnjaka

2

POTPORE PROIZVOĐAČIMA

Za uzgoj junica 195 milijuna kuna

3

AMERIČKI TEHNOLOŠKI DIV

Apple je uplatio porezni dug Irskoj