Objavljeno 19. lipnja, 2018.
Ostvarivanje prava na rad traži se za sve kategorije umirovljenih hrvatskih građana
Đakovčanka Dubravka M. (60) od prije dvije godine u prijevremenoj je mirovini. Voljna je i dalje raditi, no u ovoj kategoriji umirovljenika to nije moguće.
– Ovo pitanje regulirano je za sve druge skupine, svi mogu raditi osim mene zato što sam u prijevremenoj mirovini, a nisam u nju otišla svojom, nego voljom poslodavca. Ispada da ja sa 60 godina ne mogu raditi u mirovini, a onaj sa 65 može. Mi u prijevremenoj ne možemo raditi, a ostali mogu – oni koji su otišli u starosnu, invalidsku, braniteljsku..., negoduje Đakovčanka, koja umirovljeničke dane i kućni budžet danas popunjava radom na ugovor o djelu.
Siva zona
Ona je samo jedna među brojnima u prijevremenoj mirovini koji bi htjeli i dalje raditi, a ne mogu jer su u toj kategoriji.
– Osim, što je ova kategorija natjerana da ode u prijevremenu mirovinu te kažnjena umanjenim iznosima takve mirovine, kažnjena je i ovom diskriminacijom ustege prava na rad, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). U praksi mnoštvo umirovljenika radi na crno pa se kroz kvalitetnije rješenje ove problematike rješava i siva zona. Najkritičniji upozoravaju da umirovljenici postaju konkurencija mladim i mlađim generacijama na tržištu rada, no umirovljeničke udruge i sindikati to odbacuju. Iritira ih što država podiže kvote uvoznih radnika – sada je ta kvota podignuta na 35.500 stranaca, a među ovom populacijom, ističu, itekako je radnog žara, znanja i iskustva.
– Umirovljenici nemaju izbora – većina se odlučuje na rad i u mirovini da bi pomagala pa i uzdržavala djecu, unučad, a dio svog znanja i iskustva i dalje želi koristiti u radu, kaže umirovljeni prosvjetar Željko Kovač, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Đakovo.
Prema podacima HZMO-a, korisnika starosne mirovine, ostvarene prema općem propisu, koji ne gube pravo na mirovinu, niti im se obustavlja njezina isplata ako se zaposle i rade do polovice punog radnog vremena, zaključno s krajem svibnja, bilo je 4651.
Što se tiče korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (djelomični gubitak radne sposobnosti) ostvarene prema općem propisu, a zaključno s 31. svibnja, je 5253, ističu u HZMO-u.
Znači, u mirovini, a bez obustave njezine isplate, trenutno radi manje od 10.000 umirovljenika što predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović ocjenjuje niskom razinom zaposlenosti među starijim osobama. Pravo svih umirovljenika na rad, pa i onih u prijevremenoj mirovini, SUH i Matica umirovljenika istaknuli su kao jedan od zahtjeva za mirovinsku reformu.
– To bi značio rad bez ustege mirovine za sve kategorije umirovljenika pod istim uvjetima, kao što je omogućeno svim kategorijama branitelja. U slučaju nastavka diskriminatornog isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad, osobito stoga što je u Hrvatskoj vrlo niska stopa radne aktivnosti starijih osoba, još više će bujati rad na crno. K tome, nema vjerodostojnog opravdanja isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad naspram omogućenog rada za tzv. starosne umirovljenike jer prijevremeni imaju četiri godine staža i plaćanja doprinosa više nego starosni umirovljenici, a prosječno su mlađi 8 godina. Naposljetku, Hrvatska bi umjesto prekarnog rada za mlađe radnike, mogla dopuniti potrebe tržišta za takvim oblicima rada zapošljavanjem umirovljenika, umjesto uvozom radne snage, navode u zahtjevima u ime Matice i Sindikata umirovljenika njihove predsjednice Višnja Fortuna i Jasna A. Petrović.
“U ilegali”
- Želimo zaustaviti non-stop guranje starije populacije u ilegalu jer oni rade i sada – kuhaju, peru, čiste, čuvaju djecu, pletu, prodaju. Većina radi na crno i žive u svojevrsnoj ilegali i u strahu. Motiv nam je da oni koji su dostojanteno zaradili svoj staž i mirovinu ne trebaju se osjećati kao kriminalci ako rade. Treba im omogućiti rad kao i u drugim zemljama, kaže Petrović.
Aktivnijeg uključivanja umirovljenika na tržište rada uz zadržavanje mirovine dotaknuo se ovih dana i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
- Cjelovita mirovinska reforma okrenuta je uglavnom budućim umirovljenicima, ali ćemo balansirati da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine, istaknuo je Pavić.
U njegovom ministarstvu zasad ne žele detaljnije o tome “jer sve je još u razgovorima sa socijalnim partnerima”.
Suzana ŽUPAN
PRIHVAĆENO PROŠIRENJE PRAVA NA RAD BEZ OBUSTAVE MIROVINE
“Korisnicima mirovine, koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine. Iznimno, ona se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji nastavi raditi, odnosno zaposli se do polovice punog radnog vremena, a takvih je zaposleno 4389, a korisnika invalidske mirovine je zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad zaposleno 5253 korisnika”, ističu u Sindikatu i Matici umirovljenika. “Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prihvatilo je prijedlog umirovljeničkih udruga proširenjem kruga korisnika koji mogu, uz korištenje mirovine u punom iznosu, raditi do četiri sata na temelju ugovora o radu na starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika te prijevremene starosne mirovine, kao i za neke druge kategorije uz puno radno vrijeme i zadržavanje pola mirovine – vojne osobe, policijski službenici itd.”, izvijestili su iz Matice i Sindikata umirovljenika o rezultatima svojih napora vezanih za prava umirovljenika na rad.
Krešimir Sever
predsjednik NHS-a
TROŠAK ZA POSLODAVCA MORA BITI ISTI I ZA UMIROVLJENIKA I RADNIKA
“Kod problema nemogućnosti prava na rad umirovljenika u prijevremenoj mirovini trebalo bi napraviti jedan široki zahvat. Umjesto da se kažnjava ljude koji su otišli u takvu mirovinu, taj se 'kazan' treba okrenuti prema poslodavcu pa da on, koji se tako rješava radnika, mora platiti nekakve kazne prema državi i dodatke na otpremninu, a ne da se kažnjava ljude koji u 'prijevremenu' nisu otišli svojom voljom. Kada umirovljenici rade poslodavac treba plaćati iste doprinose i poreze kao što plaća za sve druge radnike. Neka zadrže svoju mirovinu, neka im se kasnije revaloriziraju uplate, koje su imali jer ne smijemo dozvoliti da oni budu nelojalna konkurencija svojim unucima i djeci”, kaže predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Dodaje da zapošljavanjem umirovljenika ne može doći do generacijskog poremećaja na tržištu rada u uvjetima, gdje su isti troškovi za poslodavca i kada zaposli umirovljenika i neumirovljenika. “Zapošljavanje umirovljenika blaža je varijanta od uvoza radne snage, ali trošak za poslodavca ne bi smio biti ni malo manji nego za radnike koji nisu u mirovini”, kaže Sever.
posljedica
MNOGO UMIROVLJENIH GRAĐANA RADI NA CRNO